Nakon što je u septembru u pucnjavi ili bombaškim napadima u Švedskoj ubijen rekordan broj ljudi, premijer te skandinavske zemlje najavio je angažovanje vojske u borbi protiv nasilja bandi kao i niz drugih, strožih mjera.
Neki kritičari, međutim, opisali su predložene mjere kao površne, tvrdeći da ne rješavaju uzroke nasilja i da vlada ne uspijeva da riješi temeljna socijalna pitanja, pišu svjetski mediji.
Najozbiljnija situacija posljednjih decenija
Švedski premijer Ulf Kristerson rekao je nakon sastanka sa šefom švedskih odbrambenih snaga i policije 30. septembra, da će zatražiti pomoć vojske u borbi protiv kriminala bandi, napisao je Fajnenšl tajms.
"Švedska nikada ranije nije imala ništa slično", rekao je Kristerson u televizijskom obraćanju naciji noć ranije, naglasivši da "nijedna druga zemlja u Evropi" nije iskusila ovakvu situaciju.
Šefovi policije tvrde da se Švedska suočava sa svojom najozbiljnijom unutrašnjom sigurnosnom situacijom od Drugog svjetskog rata jer se, kako kažu, imigrantske narko-bande upuštaju u krvavi sukob.
Policija također vjeruje da bande sve više koriste djecu da počine krivična djela nasilja, jer oni mlađi od 18 godina često ostaju nekažnjeni ili im sudovi izriči niske kazne, prenosi londonski list.
Veliki dio nasilja se, ukazao je Fajnenšl tajms na tvrdnje švedske policije, odnosi na borbe unutar jedne od najvećih narko-bandi u zemlji, na čijem čelu je kurdski imigrant u Švedskoj koji se sada skriva u Turskoj.
Dok je Turska blokirala prijem Švedske za NATO, zahtijevajući od Štokholm da preduzme više akcija protiv, kako tvrde, kurdskih terorista, pojedini u Švedskoj smatraju da bi njihova vlada trebala pred vlastima u Ankari pokrenuti pitanje švedskih kriminalaca koji se nalaze u Turskoj.
Troje mrtvih u dva dana
Septembar je bio najgori mjesec po broju smrtnih slučajeva u pucnjavama u Švedskoj otkako se vode evidencije od 2016. godine, piše Gardijan.
Prošlog mjeseca u pucnjavama širom Švedske stradalo je 11 ljudi, ističe list, dodajući da su samo posljednje sedmice septembra ubijene dvije osobe u odvojenim slučajevima dok je treća osoba stradala u eksploziji bombe.
U prvoj pucnjavi 18-godišnji mladić ubijen je u ranim večernjim satima 27. septembra, na prometnom sportskom terenu u jugozapadnom štokholmskom predgrađu Malarhojden, gdje su trenirala djeca i mladi. Oko ponoći drugi muškarac je ubijen u Jordbrou, južno od Štokholma.
Jedna 25-godišnja žena je potom umrla u bolnici od povreda zadobijenih kada je u četvrtak, 28. septembra, eksplodirala bomba u Storvreti, u blizini Upsale, univerzitetskog grada sjeverno od glavnog grada.
Eksplozija, u kojoj je oštećeno pet kuća, policija tretira kao ubistvo. Švedski mediji navode da žena koja je umrla vjerovatno nije bila meta.
Švedska se, napisao je Gardijan, već nekoliko godina hvata u koštac s problemima oko nasilja bandi koje se međusobno sukobljavaju vatrenim oružjem i bombama u borbi oko trgovine oružjem i drogom.
Prošle godine u Švedskoj je zabilježena 391 pucnjava u kojima su smrtno stradale 62 osobe, dok je godinu prije iz vatrenog oružja ubijeno 45 ljudi.
Premijer Kristerson, čija je manjinska vlada došla na vlast prije godinu dana nakon izbora u kojima su dominirale debate o kriminalu bandi, obećao je da će "juriti" i "poraziti" bande, te da će oni koji su u to umiješani biti poslani na sud i da će, ako su rođeni izvan Švedske, biti deportovani.
Premijer krivi 'imigracionu politiku'
Kristerson je, podsjeća Rojters, formirao manjinsku vladu desnog centra nakon prošlogodišnjih izbora uz podršku populističkih i antiimigrantskih Švedskih demokrata, čime je okončano osam godina vladavine socijaldemokrata u Švedskoj.
Osim što je pobijedio djelimično na obećanju da će zaustaviti sve češće nasilje bandi, Kristersonova vlada je pokrenula niz inicijativa, kao što su veća ovlasti policiji i strože kažnjavanje za krivična djela oružanog nasilja.
Mjere tek treba da stupe na snagu, ali Kristerson je za probleme okrivio bivše vlade rekavši da je Švedska dovedena u ovu situaciju radi "neodgovorne imigracione politike i neuspješne integracije".
Švedska je, naglasio je Rojters, decenijama imala liberalnu imigracionu politiku i primila je više imigranata po glavi stanovnika nego bilo koja druga evropska zemlja tokom migracione krize 2015. godine.
Tu politiku je preokrenula bivša vlada predvođena socijaldemokratima, ali ih je Kristersonova vlada pooštrila, ukazao je Rojters, dodajući da je oko 20 odsto od 10,5 miliona stanovnika Švedske rođeno u inostranstvu.
Opozicioni Socijaldemokrati, najveća stranka u parlamentu, pozvali su krajem septembra vladu da promijeni zakon i dozvoli vojsci da pomogne u zaustavljanju nasilja bandi.
Švedska policija procjenjuje da je oko 30.000 ljudi u Švedskoj direktno umiješano ili ima veze s kriminalom bandi, prenosi Rojters, dodajući da se nasilje takođe proširilo iz velikih urbanih područja u manje gradove u kojima su krivična djela nasilja bila rijetka.
Nasilje 'Kurdske lisice' i regrutovanje 'djece vojnika'
Švedska je prije deset godina bila među deset najsigurnijih zemalja na svijetu, ukazuje Tajms na podatke Globalnog indeksa mira koji je sastavio Institut za ekonomiju i mir u Australiji.
Međutim, sve veći broj pucnjava doveo je do pada zemlje na 28. mjesto, iza Slovačke i Letonije, jer se bande, često s međunarodnim vezama, bore za kontrolu trgovine drogom.
Prema nekim procjenama, Švedska sada ima više smrtnih slučajeva po glavi nego bilo koja druga članica Evropske unije.
Veći dio sadašnjeg talasa nasilja, ističe Tajms, vodi do čovjeka po imenu Rava Majid, zvanog "Kurdska lisica", kojeg su u Švedskoj odgajali irački roditelji, ali sada vodi najbrutalniju bandu u zemlji iz egzila u Turskoj.
Raskol u Majidovoj bandi, poznatoj kao Fokstrot, doveo je do eskalacije ciklusa odmazde između dvije frakcije. Ovo se poklopilo sa složenim spletom paralelnih sukoba između manjih bandi, posebno u rubnim dijelovima Štokholma.
Kao i Majid, naoružani ljudi su tipično prva ili druga generacija imigranta, koji često odrastaju u kriminalnim predgrađima većih švedskih gradova, s malo osjećaja da pripadaju "mainstream" društvu.
Švedska je takođe opterećena činjenicom da kriminalne mreže sve više unajmljuju mlade tinejdžere da izvrše naručena ubistva jer dobijaju blaže kazne ako budu osuđeni, ističe Tajms, ukazujući na izjavu premijera koji kaže da zakoni zemlje nisu osmišljeni da se nose sa "djecom vojnicima", dječacima od 13 ili 14 godina koje bande regrutuju.
Ipak, ostaje da se vidi kakvu će tačno ulogu vojska imati u rješavanju problema, zaključuje londonski list, dodajući da postoje naznake da bi vojska mogla da obezbijedi sisteme za nadzor, vozila i eventualno obavještajnu analizu.
S druge strane, ističe BBC, dok Kristerson najavljuje veći nadzor, strože kazne za kršenje zakona o oružju i snažnije ovlasti za deportaciju, neki kritičari opisuju predložene mjere kao površne.
Kritičari smatraju da vladini predlozi mjera tretiraju simptome, a ne uzroke nasilja te da vlada ne uspijeva riješiti temeljna socijalna pitanja.
Sakarija Hirsi, šef "Kollektiv Sorga", grupe povezane s Amnesty International, pozvao je na više aktivnosti u borbi protiv siromaštva djece i povećanje resursa za omladinske klubove, društvene službe i sportske centre.
On je rekao da nedostaje "konkretnih mjera" u Kristersonovom govoru "za one koji pate od traume i gubitaka - posebno djece - čiju tugu i bol kao društvo moramo podnijeti i riješiti".
Bonus video:
