U prvoj polovini godine u Ukrajini je rođeno oko 93.500 djece, što je 28 odsto manje nego u istom periodu u predratnoj 2021. godini.
Međutim, trend pada nataliteta primjetan je već čitavu deceniju. Odlazak ženskog djela stanovništva u inostranstvo i bezbjednosni rizici povezani s ruskom invazijom na Ukrajinu dramatično pogoršavaju situaciju.
Prema najcrnjim prognozama, pad nataliteta, zajedno sa prekomjernom smrtnošću i migracijama, mogao bi da dovede do smanjenja stanovništva Ukrajine sa trenutnih oko 37 miliona, na 26 miliona u narednih deset godina, kaže Ela Libanova, direktorka ukrajinskog Instituta za demografiju i društvena istraživanja.
Ni prije rata stopa nataliteta u Ukrajini nije mogla da obezbijedi stabilan demografski razvoj, kada je najmanje 210 djece trebalo da dođe na 100 žena. U 2021. godini, taj broj je iznosio 116, a u 2022. godini broj rođenih je dodatno opao za 25 odsto.
Međutim, kako je za DW objasnila naučna saradnica Instituta za demografiju i društvena istraživanja Svitlana Aksjonova, to je posljedica pandemije, a ne rata.
Samo u 2021. u Ukrajini je potvrđeno 86.000 smrtnih slučajeva od korona-virusa. „Tada su mnoge porodice odlučile da odlože potomstvo dok se ne stvori sigurnija situacija“, kaže ekspertkinja.
Šta je s djecom rođenom u inostranstvu?
U vezi s naglim padom nataliteta, Aksjonova ukazuje na to da se djeca ukrajinskih izbjeglica rođena u inostranstvu ne uzimaju u obzir u statistici za 2022. godinu. „Prema informacijama koje imamo, ta djeca nisu obuhvaćena ovom statistikom, kao ni djeca rođena na teritorijama koje je okupirala Rusija“, objašnjava ona.
DW je od ukrajinskog Ministarstva pravde želio da sazna koliko je ukrajinske djece prošle godine rođeno u inostranstvu, nakon što je počeo rat, ali do sada nije stigao odgovor.
U ovoj godini, prema riječima Aksjonove, uticaj rata na natalitet u Ukrajini postao je mnogo očigledniji. U prvoj polovini godine demografi su zabilježili pad od devet odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Kako će se stopa nataliteta u Ukrajini razvijati nakon rata, teško je predvidjeti, kaže ekspertkinja. Prema njenim riječima, demografi su sada razvili oko pedeset različitih scenarija za dalji razvoj situacije, u zavisnosti od toka rata i migracionog ponašanja stanovništva.
Prema rečima Aksjonove, nakon završetka rata ne očekuje se značajan porast broja rođenih. „Imaćemo kompenzacioni porast zahvaljujući potomstvu čiji je dolazak za sada odložen, ali taj porast će biti mali“, prognozira ona.
Kao razloge za to, ona navodi posljedice rata, kao što su uništavanje infrastrukture i stambenih objekata, kao i problemi na tržištu rada. Osim toga, očekuje se da će se manje djece rađati zbog ratnih trauma.
„Intervjui koje vodim, ali i oni koje vidim u medijima, pokazuju da ljudi sve više vjeruju da je pogrešno donositi djecu na ovaj surov svijet i izlagati ih takvim opasnostima“, pretpostavlja demografkinja.
Više od šest miliona Ukrajinaca napustilo zemlju
Istovremeno, prema njenom mišljenju, migracija igra ključnu ulogu u prognozi budućih stopa nataliteta. Od početka obimne ruske agresije, više od 6,2 miliona ljudi napustilo je Ukrajinu, većinom radno sposobne žene i djeca.
„Što duže traje rat, to je veći broj onih koji radije ostaju u inostranstvu. Jedan od razrađenih scenarija predviđa da će u određenim starosnim grupama biti više muškaraca nego žena, jer postoji rizik da se značajan broj ukrajinskih žena više neće vratiti u Ukrajinu“, kaže Aksjonova.
Prema njenim riječima, postoje i drugi faktori kada je u pitanju buduća stopa nataliteta. „Prema sociološkim istraživanjima, prije rata je većina ljudi željela više od jednog djeteta“, kaže ekspertkinja. „Da li ljudi to mogu da realizuju, zavisi i od bezbjednosne i ekonomske situacije, uslova stanovanja, vjere u budućnost i povjerenja u vladu.“
Može li Ukrajina da motiviše ljude da se vrate?
Dmitro Bojarčuk iz ukrajinskog Centra za društveno-ekonomska istraživanja (CASE) smatra da bi vlada odmah trebalo da reaguje na smanjenje broja stanovnika i sprovede odgovarajuće ekonomske reforme. Prema njegovom mišljenju, smanjenje radno sposobnog stanovništva stvoriće probleme, posebno za penzioni sistem.
„Ukrajinske izbeglice su uvidele da njihov rad može biti plaćen mnogo bolje od onoga što im se nudi u Ukrajini. Ako se u Ukrajini sve bude brzo razvijalo, onda postoji šansa da se Ukrajinci motivišu da se vrate iz inostranstva. Ali ako ne pružimo zanimljive i konkurentne poslove, nećemo moći da zadržimo ljude u zemlji“, zaključuje Bojarčuk.
Bonus video:
