Njemačka uvodi mjere protiv pristalica Hamasa

Zbog terorističkog napada Hamasa koji su podržale njegove pristalice i u Njemačkoj, vlasti uvode mjere protiv islamističkih organizacija i njihovih simpatizera

2207 pregleda 3 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

"Ne prihvatamo da se ovdje na našim ulicama slave gnusni napadi na Izrael", rekao je njemački kancelar Olaf Šolc. U Berlinu je propalestinska mreža Samidoun slavila napad Hamasa na Izrael u kojem je ubijeno na stotine izraelskih civila te dijelila slatkiše.

Kancelar Šolc najavio zabranu djelovanja Hamasa u Njemačkoj. I djelovanje Udruženja Samidoun bi navodno trebalo biti zabranjeno. "Svako ko podržava terorističke organizacije poput Hamasa čini krivično djelo", rekao je Šolc tokom obraćanja u Bundestagu.

Zabrana djelovanja i udruživanja znači da više ne smiju da se održavaju skupovi i sprovode aktivnosti udruženja, te da se više ne smiju isticati i njihovi simboli i znakovi. Imovina takođe može biti zaplijenjena. Ko nastavi s djelovanjem uprkos zabrani, čini krivično djelo.

Savezna ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer takođe želi da preduzme mjere protiv onih koji podržavaju Hamas ili su njegovi simpatizeri u Njemačkoj. To se odnosi i na ljude koji prikupljaju donacije za organizaciju. Istovremeno, ona želi da preispita mogućnosti za "proterivanje počinilaca krivičnih djela sa islamističke scene ako nemaju njemački pasoš".

"Ove zabrane jedan su od najvažnijih instrumenata koje demokratija ima kako bi spriječila da donacije idu u pravcu terorističkih organizacija", kaže za DW Hans-Jakob Šindler iz Counter Extremism Project (CEP). On dodaje: "Uvijek je teško jer u Njemačkoj udruženja i neproftine organizacije uživaju određen nivo zaštite kada je reč o njihovim aktivnostima, a istrage važnih službi poput Kancelarije za zaštitu ustavnog poretka kada je riječ o finansijama jesu ograničene."

Prag je, kako on kaže, pređen kada se otvoreno poziva na nasilje ili se otvoreno zagovara nasilje. Međutim ti aktivisti, kako on kaže, obično paze šta govore kako ne bi privukli pažnju vlasti.

Ali kada je riječ o finansiranju Hamasa, tu Njemačka igra samo malu ulogu, kaže Šindler: "Morate znati da Njemačka i Evropa nisu glavni finansijeri Hamasa uprkos svim kampanjama prikupljanja sredstava. To je na prvom mjestu vrlo jasno Katar. Hamas ne bi funkcionisao bez katarskog novca ", kaže Šindler.

Pristalice i simpatizeri

Hamas ne priznaje državu Izrael i kaže da želi da je uništi. Njemačka, Evropska unija, SAD i neke arapske države klasifikuju Hamas kao terorističku organizaciju.

Zvanični ogranak Hamasa u Njemačkoj ne postoji. Ali, prema procjenama Kancelarije za zaštitu ustavnog poretka u Njemačkoj - iza Hamasa stoji oko 450 ljudi, od kojih su mnogi njemački državljani.

Osim toga postoje pristalice i simpatizeri. "Moramo da pretpostavimo da je scena aktivnih pristailca četvorocifrena", kaže za DW Gido Štajnberg iz berlinske Fondacije za nauku i politiku. Grupa simpatizera još je šira, njihov broj je teško procijeniti. Štajnberg ih razlikuje u smislu da pristalice rade nešto konkretno za Hamas, dok se simpatizeri često uopšte ne pokazuju otvoreno.

Njemačka kao Hamasov prostor za djelovanje iz pozadine

Prije nekoliko godina zabranjeno je nekoliko udruženja koja su bila bliska pokretu. "Hamas na zapadne države poput Njemačke gleda kao na prostor u kojem djeluje iz pozadine, u kojem se organizacija koncentriše na prikupljanje donacija, regrutovanje novih sljedbenika i širenje svoje propagande”, stoji u izvještaju za 2022. Savezne kancelarije za zaštitu ustavnog poretka.

Prema službenicima koji rade na zaštiti ustava, udruženje Samidoun pripada radikalnoj palestinskoj organizaciji PFLP (Narodni front za oslobođenje Palestine). PFLP takođe zagovara oružanu borbu protiv Izraela, ali za razliku od Hamasa, nije vjerski orijentisan.

Mreži radikalnih Palestinaca pripada i Udruženje palestinske zajednice u Njemačkoj koje, prema procjeni bezbjednosnih službi, uglavnom čine pristalice Hamasa.

Iranski uticaj u centru Hamburga

Njemački političari, zaduženi za unutrašnja pitanja, takođe obraćaju pažnju na međunarodne pristalice Hamasa. Rad libanskog Hezbolaha je 2020. godine zabranio tadašnji ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer.

I Islamski centar Hamburg (IZH), koji navodno kontroliše Iran, decenijama je pod prismotrom Kancelarije za zaštitu ustavnog poretka. Taj centar važi kao kao produžena ruka iranskog režima, koji je čestitao Hamasu na napadu na Izrael u subotu.

"Bez iranske pomoći u posljednjih nekoliko godina, Hamas ne bi bio sposoban za ove napade bez presedana na izraelsku teritoriju", rekao je njemački kancelar Šolc.

Njemačke vlasti su 2022. proterale zamjenika šefa Islamskog centra Hamburg, jer je navodno podržavao terorističke organizacije i finansirao terorizam. Međutim, sam Centar još uvijek nije zabranjen. Preduslov za zabranu, koja onda može da izdrži moguću sudsku reviziju, jeste dokaz da je agresivno, borbeno ponašanje osnovna karakteristika udruženja.

Centralni savjet muslimana: Samo je manjina protiv Izraela

Ajman Maziek iz Centralnog savjeta muslimana smatra da je važno naglasiti da samo manjina muslimana izlazi na ulice sa antiizraelskim ili antisemitskim parolama. On kaže da ne treba polaziti od toga "da te slike, ti ljudi govore u ime svih muslimana, u ime njemačkih muslimana, u ime ovdašnjih organizacija."

Treba li sada očekivati i napade Hamasa ili njegovih simpatizera u Njemačkoj? Hans-Jakob Šindler kaže: "Ne vidim Njemačku kao glavnu Hamasovu metu napada, ali se ne može isključiti mogućnost da se pojedini motivisani, radikalizovani počinioci osjećaju pozvanim da nešto učine."

Bonus video: