Njemačka je predložila detaljnu i inovativnu mapu puta za širenje Evropske unije koja bi državama kandidatima, prije punog članstva, pružila rane benificije poput posmatračkog statusa na samitima lidera u Briselu.
Predlozi njemačke šefice diplomatije Analene Berbok, kako ocjenjuje britanski “Gardijan” predstavljaju svojevrsnu ponudu integrisanja država kandidata u određene djelove EU prije okončanja tehničkih pregovora za članstvo, koji mogu trajati godinama.
U komentarima koji se neće dopasti pojedinim manjim članicama, Berbokova je predložila ukidanje sadašnjeg sistema prema kojem svaka od 27 država članica ima komesara. “Ne možemo dozvoliti da Evropski parlament i Komisija nastave da rastu, da postaju sve veći”, kazala je ona na skupu šefova diplomatija i predstavnika EU u Berlinu. “Treba da donesemo smjele, hrabre odluke. Na primjer, jedna država poput Njemačke neko vrijeme može da bude bez svog predstavnika u EK”, kazala je ona izaržavajući spremnost Berlina da se odrekne zagarantovanog mjesta u EK kako bi otvorila prostor za druge.
“Treba da se zapitamo kako se možemo pobrinuti da se pristupni proces odvija na način da izbjegnemo da cijela jedna generacija ne ostane u čekaonici EU do kraja života”.
Ukrajina i Moldavija su se prošle godine pridružile državama kandidatima koje uključuju Albaniju, Srbiju, Kosovo, Tursku, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu. Sljedeće nedjelje će biti objavljen ključni EU izvještaj o njihovom napretku, a odluka od zvaničnim pregovorima se očekuje u decembru.
Berbokova je sugerisala da državama kandidatima treba pružiti priliku za aktivnije učešće u EU, rekavši: “ono što može djelovati kao mali gest ili mala stvar može imati veliki efekat”. “Zašto na primjer ne pozovemo zemlje koje su finalizovale pojedina poglavlja u pristupnoj proceduri da prisustvuju sastancima savjeta kao posmatrači? Bili bi tamo kada budemo odlučivali o našoj zajedničkoj budućnosti, umjesto što ih pozivamo jednom godišnje da slušaju izvještaje o napretku”.
“Trebalo bi da se pobrinemo da ljudi iz tih država, naročito mladi ljudi, dobiju priliku da učestvuju u prednostima EU u ranoj fazi, čak prije nego što njihova država postane punopravna članica”.
To, kako prenosi portal “Politiko” može značiti da studentima iz država poput Sjeverne Makedonije, Srbije ili Turske bude omogućeno da učestvuju u studentskom programu Erasmus, smanjenje nadoknada za roming ili pojednostavljivanje procedura za dobijanje viza za građane država kandidata.
Ministri iz 15 država uključujući zemlje kandidate prisustvovali su konferenciji i izrazili svoje nezadovoljstvo.
Ukrajinski ministar inostranih poslova Dmitro Kuleba kazao je da je “Ukrajina pomogla EU da izađe iz kome proširenja”, ali strahuje da će Brisel biti paralisan zbog sukoba oko budžeta, broja mjesta koji će zemlje izgubiti u Komisiji ili broja mjesta kojih će morati da se odreknu u Evropskom parlamentu.
“Moramo izbjeći situaciju u kojoj će reforma EU biti na ovaj ili onaj način upotrijebljena kao argument ili razlog za odlaganje proširenja”, dodao je Kuleba.
Govoreći o strahovima koji se odnose na postepeno članstvo, Berbokova je kazala da proces integracije prije članstva može imati kontrolne mehanizme sa posljedicama za one države koje ne sprovode potrebne reforme.
Šef diplomatije Sjeverne Makedonije, Bujar Osmani, kazao je na konferenciji da je njegova zemlja koja skoro 20 godina čeka da uđe u EU iskusila “sve mane” pristupnog procesa.
Kada bi Sjeverna Makedonija dobila status posmatrača na sastancima Evropskog savjeta to bi njegovoj zemlji pružilo sredstva za neophodnu tranziciju, ali bi takođe “donijelo koristi” građanima na “dnevnoj osnovi”, kazao je Osmani. On je dodao da bi to značilo i da birači “ne bi bili podložni malignim uticajima koji pokušavaju da iskoriste nezadovoljstvo prisutno u njegovoj zemlji zbog stava EU koji se zasniva na ponudi “sve ili ništa”.
Bonus video:
