Proruske stranke u Republici Moldaviji postigle su izborni rezultat na lokalnim izborima prošle nedjelje 5. novembra koji im omogućava da proevropsku centralnu vladu stave pod još veći pritisak nego do sada. Nada u političku osvetu protiv reformskih snaga na predsjedničkim izborima 2024. i parlamentarnim izborima 2025. snažno je porasla nakon izbornih uspjeha u prijestonici Kišinjevu i drugim moldavskim gradovima.
Uprkos tome što je iz izbornog procesa bila isključena stranka „Šansa“, koju kontroliše odbjegli oligarh Ilan Sor, a koji je povezan sa Kremljem, čini se da je moskovski „plan B“ uspio: korumpirani glasači brzo su preusmjereni na one zamjenske kandidate koji su ostali u trci. Proevropske vlasti nisu učinile ništa da taj plan osujete.
Lokalna vlast protiv proevropskog kursa
Nakon izbora proruskog guvernera u autonomnom regionu Gagauziji na jugu Moldavije, Rusija je bila isplanirala pobjedu na lokalnim izborima u nedjelju u još dva važna grada: Baltiju (na sjeveru) i Orheju (u centralnom dijelu zemlje), a sve da bi te regione kasnije mogli da koristi kao nova žarišta separatizma. U Orheju je potpuno nepoznati kandidat za gradonačelnika uspio da pobijedi već u prvom krugu. U Baltiju je kandidat kojeg prećutno podržava prokremaljska grupa uspio da se plasira u drugi krug. I taj kandidat je do izbora bio potpuno nepoznat, novinari ga naime nikada nisu vidjeli.
NE PROPUSTITE
Na izborima su snage koje podržava Rusija koristile taktiku takozvane „regionalizacije“: njihovi kandidati su se prikazali upravo onako kako odgovara političkim i geopolitičkim preferencijama birača u ciljanim gradovima. Preko grupe Ilana Sora, Moskva je promovisala i zamjenske kandidate koji su se veoma brzo aktivirali nakon što su svi predstavnici stranke „Šansa“ isključeni iz izborne kampanje zbog nezakonitog finansiranja od strane Rusije.
Moskva je prvi put 2021. u Baltiju testirala svoje tehnologije predizbornog podmićivanja birača. Tada je kandidatkinja sada zabranjene stranke „Sor“, Marina Tauber, bila na korak od toga da postane gradonačelnica – ali je isključena iz drugog kruga izbora. Ta računica je međutim uspjela da prođe u maju 2023. u Gagauziji, kada je proruska kandidatkinja Eugenija Gutul pobijedila na izborima za guvernera tog autonomnog regiona. Krivični postupak zbog podmićivanja birača u kojem se vodi istraga protiv Gutul još uvijek je u toku.
Pobjeda pod lažnom proevropskom zastavom
„Taktika regionalizacije“ sada je pokazala rezultate i u glavnom gradu Moldavije. Gradonačelnik Kišinjeva Jon Čeban ponovno je izabran u prvom krugu sa 50,52 odsto glasova. Čeban, bivši lider komunista, koji je kasnije postao proruski socijalista, ovoga puta nastupio je pod proevropskom zastavom kao šef nove stranke pod nazivom „Alternativni nacionalni pokret“ (MAN), koju je sam osnovao.
Čeban je 2014. izjavio da će sporazum o pridruživanju Moldavije Evropskoj uniji gurnuti zemlju „u katastrofu“. On se takođe izjasnio i protiv sporazuma o partnerstvu s NATO. Sada je međutim promijenio retoriku ne samo prema EU i NATO, već i prema susjednoj Rumuniji. Nakon godina propagiranja ruskog stava o postojanju „moldavskog jezika“, Čeban se 2022. predomislio i priznao da je jezik Moldavaca zapravo rumunski. Neki rumunski političari tada su požurili da ga pozovu u Bukurešt i pomognu mu da se oslobodi imidža proruskog političara.
Čebanov glavni protivkandidat bio je kandidat proevropske „Stranke akcije i solidarnosti“ (PAS) Lilijan Karp. On je međutim dobio samo 28,23 odsto glasova. U gradskoj skupštini će međutim Karpov PAS i Čebanov MAN imati isti broj odbornika – po 20. Socijalisti (proruski) dobili su šest, a komunisti (proruski) dva mandata. Tri druge stranke (uključujući i dve proruske) imaće svaka po jednog odbornika.
Centralna vlada na lokalnom nivou od sada u opoziciji
Na nacionalnom nivou, PAS je bio prvi u 19 od 32 okružna veća, ali nije osvojio većinu ni u jednom od njih. Kako sada pokazuju izborni rezultati, koalicije bi mogle da se formiraju u lokalnim većima širom zemlje čak i bez proevropske stranke PAS. Drugim riječima, stranka koja vlada na centralnom nivou mogla bi da ode u opoziciju na lokalnom nivou. S obzirom na predstojeće predsjedničke izbore 2024. i parlamentarne 2025, to je za tu proevropsku stranku – drama.
Rezultat ovonedjeljnih izbora veoma je loš signal koji Moldavci šalju, jer će EU u decembru 2023. odlučiti da li će započeti pristupne pregovore sa tom zemljom. Moldavske vlasti, kao i EU i SAD, uoči izbora se osudili pokušaje Rusije da „blokira evropski put Moldavije kroz destabilizaciju zemlje“.
Uoči izbora, u petak 3. novembra 2023, šef Obavještajne i bezbjednosne službe Republike Moldavije, Aleksandru Musteata, govorio je o „prijetnji bez presedana po bezbjednost Moldavije“. Prema njegovim riječima, Rusija je navodno korumpiranim biračima u Moldaviji poslala velike sume novca preko odbjeglih moldavskih oligarha Ilana Sora i Vladimira Plahotniuka. U posljednjim danima predizborne kampanje, moldavska policija uhapsila je nekoliko osoba koje su dijelile koverte s novcem potencijalnim glasačima u gradovima Balti, Orhej i Komrat. Glasačima su navodno nuđene koverte u kojima je bilo između 50 i 300 eura.
„Kremlj neće tako lako odustati. On nastavlja da utiče na političke procese u Moldaviji“, rekao je Igor Grosu, lider stranke PAS i predsjednik parlamenta u nedjelju nakon zatvaranja birališta. Zbog toga, kako je dodao, oni koji imaju pravo glasa moraju u drugom krugu da glasaju „protiv te prljave politike Rusije“ koja blokira evropski put zemlje. „Ulozi su mnogo veći i nemamo pravo da dozvolimo nekim kriminalcima i diktatorima da odlučuju o budućnosti Moldavije“, poručio je Grosu.
Drugi krug lokalnih izbora održava se za dvije nedjelje.
Bonus video:
