Svakog novembra kada zima zahvati Kijev, Dmitro Rizničenko je preplavljen emocijama. “Ovdje je sve počelo”, kazao je Rizničenko za agenciju Asošiejtid pres šetajući Trgom nezavisnosti u Kijevu i prisjećajući se ustanka koji je označio početak decenije istorijskih promjena u Ukrajini, koje su na kraju dovele i do aktuelnog rata sa Rusijom.
“Deset godina rata i borbe”, kazao je umorno ovaj 41-godišnji psiholog. “A, iskreno, djeluje kao da je krv tek počela da teče. Ne žalim ni za čim. Ali bože, tako je iscrpljujuće”.
Proruski predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič najavio je 21. novembra 2013. godine da će odložiti dogovor o približavanju zemlje Evropskoj uniji i umjesto toga produbiti veze sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Ljutita masa ljudi ubrzo nakon toga okupila se na Trgu nezavisnosti na mirnim protestima protiv vlade, podsjeća AP. Kasnije, nakon što je interventna policija upotrijebila pendreke i suzavac da bi rastjerala okupljene, demonstranti su postavili šatore sa barikadama, jedinicama za samoodbranu i transparentima sa revolucionarnim sloganima. Početkom decembra u odgovoru na policijsko nasilje, stotine hiljada ljudi pridružile su se demonstracijama.
Sukob je kulminirao u februaru 2014. godine, kada je policija pokrenula brutalnu ofanzivu na demonstrante a desetine ljudi su u periodu između 18. i 21. februara ubijene, od čega mnogi policijskim snajperom. Mirovnim dogovorom između vlade i lidera protesta, kojem je posredovala Evropa, predviđeno je stvaranje tranzicione vlade i održavanje vanrednih izbora, ali su demonstranti kasnije zauzeli zgrade vlade, a Janukovič je pobjegao u Rusiju.
Ukrajinski Institut nacionalnog sjećanja naveo je da je u ustanku ubijeno 107 ljudi.
Katerina Gladka je bila 23-godišnja studentkinja kada se pridružila prozapadnim demonstrantima, smatrajući proteste “revolucijom svoje generacije”. “Morali smo da spriječimo totalitarni režim i povratak na sovjetsko vrijeme”, kazala je Gladka u telefonskom razgovoru za AP. Ona se prisjetila policijskog nasilja i mrlja od krvi na ulicama blizu Trga nezavisnosti. “Bilo mi je jasno da smo ušli u drugu fazu”, kazala je ona za američku agenciju.
Nakon zbacivanja Janukovića, Rusija je u martu 2014. odgovorila nezakonitom aneksijom Krimskog poluostrva. Zatim su separatističke snage uz podršku Moskve pokrenule ustanak u istočnom ukrajinskom regionu Donbas, što se pretvorilo u dugoročni sukob u kojem su stradale hiljade ljudi. U februaru 2022. godine, Putin je pokrenuo najveći evropski oružani sukob od Drugog svjetskog rata.
Katerina Zarembo, analitičarka u Novom evropskom centru u Kijevu kazala je da je Janukovič za Moskvu bio marioneta preko koje su se nadali da zadržati Ukrajinu “na ruskom povocu”. “Kada je on pobjegao, Kremlju je postalo jasno da gube Ukrajinu”, kazala je Zerembo za AP.
Na pitanje o desetoj godišnjici od početka ustanka u Kijevu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov juče je ponovio stav Rusije da je to bio “puč, nasilni puč koji je finansiran iz inostranstva”.
Visoki ruski diplomata Rodion Mirošnik juče je kazao da Rusija ne može koegzistirati sa trenutnim režimom u Kijevu, potvrđujući ciljeve onoga što Putin naziva specijalnom vojnom operacijom radi “demilitarizacije” Ukrajine.
“Aktuelni režim je potpuno toksičan, ne vidimo nikakve opcije za suživot s njim trenutno”, rekao je Mirošnik novinarima u Moskvi.
Ukrajinci su 2013. godine željeli da njihova zemlja postigne dogovor sa EU, ali je Putin izvršio pritisak na Janukoviča da se povuče u posljednjem trenutku. Ukrajinski lideri nakon njega su više nego ikada željeli da dovedu Kijev pod okrilje Zapada.
“Dakle ono što smo vidjeli 2022 - da Ukrajina mora biti ili dio Rusije ili uništena - takve namjere su postojale i ranije”, kazala je Zarembo. “Kada se to nije dogodilo Rusija je vojno intervenisala”.
Uprkos nevoljama, Ukrajina je postala jedinstvenija nego ikada tokom 32 godine nezavisnosti i približila se EU, SAD i generalno Zapadu - što je upravo ishod koji je Putin želio da spriječi. Pod rukovodstvom predsjednika Volidimira Zelenskog Ukrajina je stekla podršku i divljenje zapada zbog načina na koji se suprotstavila Rusiji.
“Sve to je imalo visoku cijenu”, kazao je Rizničenko.
Stojeći na Aleji heroja nebeske stotine, nazvanoj u čast onih koji su poginuli u ustanku, on se prisjetio paljbe snajperista iz specijalne policijske jedinice poznate kao Berkut, koja je raspuštena 2014. godine. “Postojao je osećaj da je smrt raširila svoje ruke”, rekao je Rizničenko. “Bilo je hladno, sjećam mrtvih. Sjećam se tijela pod ćebadima blizu Glavne pošte. Toga se sjećam”, dodao je.
Danas, njihovi portreti su trajno izloženi u ulici posvećenoj stradalima u onome što Ukrajina naziva svojom Revolucijom dostojanstva, a Rizničenko je rekao da je kasnije zapamtio njihova imena. On se 2014. dobrovoljno prijavio da se bori na istoku Ukrajine protiv separatista i povrijeđen je u Ilovajsku. Istrage o ubistvima demonstranata su u toku, a Kancelarija javnog tužioca nedavno je podigla optužnice protiv pet članova policijske jedinice Berkut, koji sada žive u Rusiji. Još 35 osoba je pod istragom.
Na Trg nezavisnosti danas je istaknuto mnoštvo malih plavo-žutih zastava, pri čemu svaka simbolizuje poginulog vojnika u ratu. Njihov broj svakodnevno raste.
Kancelarija visokog komesara UN za ljudska prava saopštila je juče da je od februara prošle godine u Ukrajini poginulo više od 10 000 civila. Međutim, iz misije UN su saopštili da očekuju da stvarni bilans bude “značajno viši” od zvaničnog broja, s obzirom na to da se rad na provjeri informacija i dalje sprovodi. “Deset hiljada poginulih civila predstavlja mračnu prekretnicu za Ukrajinu”, rekla je za agenciju Rojters Danijela Bel, koja predvodi misiju za praćenje. “Rat Ruske Federacije protiv Ukrajine, koji sada ulazi u svoj 21. mjesec, prijeti da preraste u produženi sukob, sa ljudskim stradanjem koji su bolni za pojmiti”, dodala je.
U Kijevu ovih dana vlada suptilan, ali nepogrešiv osjećaj tuge. Kombinacija niza unutrašnjih i spoljnih faktora doprinijela je stvaranju možda najpesimističnije atmosfere u vezi sa izgledima za brzu i odlučujuću pobjedu Ukrajine nad Rusijom, ocjenjuje britanski “Gardijan”.
“Krajem prošle godine i početkom ove bila je takva euforija. Sada vidimo drugu krajnost, pad, i pretpostavljam da ćemo još neko vrijeme gledati uspone i padove”, rekao je za britanski list Bartoš Čihocki, koji je prošlog mjeseca završio četvorogodišnju misiju kao ambasador Poljske u Kijevu.
Dugoočekivana ljetnja kontraofanziva osujećena je neprobojnim ruskim minskim poljima i utvrđenjima. Kruže glasine o tenzijama u timu Zelenskog, kao i o razdoru između predsjednika i načelnika generalštaba, što je dodatno potvrđeno kasno u nedjelju kada je Zelenski otpustio šefa vojno-medicinskih snaga Ukrajine i zatražio operativne promene u vojsci.
Iscrpljenost nakon dvije godine borbi, kontinuirani gubici života na frontu i frustracija zbog sporog tempa kojim zapadni partneri nastavljaju pružati oružje kombinovali su se tako da se, prvi put od početnih faza rata, pojedini tiho pominju mogućnost pregovora o primirju, prihvatajući da bi to bilo rizično i moglo bi koristiti Rusiji.
Zelenski i šef Evropskog savjeta Šarl Mišel upozorili su juče da će sastanak EU sljedećeg mjeseca na kojem će odlučiti o početku zvaničnih pregovora sa Kijevom biti težak usljed razlika po tom pitanju među članicama bloka.
“Za nas odluka u decembru je motivacione prirode, odluka koja pokreće. Mislim da je to odluka koja će pomoći Ukrajini da povjeruje da ima pravde”, kazao je Zelenski novinarima.
Svake godine, Katerina Gladka se sastaje sa prijateljima u jednom obližnjem restoranu, nazvanom “Posljednja barikada” u znak sjećanja na ustanak. Međutim, nakon 21 mjeseca rata sa Rusijom, ovaj datum donosi pomiješane emocije.
"Da budem iskrena, ja sam lično veoma umorna zbog činjenice da svaka generacija mora da gine za Ukrajinu", kazala je Gladka
Bonus video:
