Lideri Evropske unije postigli su sinoć neočekivan dogovor da otvore pregovore o članstvu sa Ukrajinom, uprkos tome što je mađaraski premijer Viktor Orban nedjeljama obećavao da će to spriječiti.
Evropske diplomate i zvaničnici su kazali da je Orban pristao da napusti sobu, znajući da će ostali lideri glasati za otvaranje pregovora sa Kijevom. Orban je na Fejsbuku potvrdio da se uzdržao od glasanja o kako je kazao “lošoj odluci”.
Na pitanje kako je odluka donijeta imajući u vidu da je Orban uporno prijetio vetom, predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel je kazao da se “puno radilo na tome da nijedna država ne bude protiv odluke” koja je morala biti donijeta jednoglasno.
Rojters navodi da su se u okviru intenzivnih diplomatskih napora njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron sastali sa Orbanom prije samita, zajedno sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i i Mišelom. Nekoliko diplomata kazalo je za britansku agenciju da je Šolc predložio da Orban napusti prostoriju tokom glasanja o Ukrajini.
Premijer Irske Leo Varadkar kazao je da je Orban “izložio snažne argumente”. “On se ne slaže sa odlukom i nije promijenio mišljenje, ali je na kraju odlučio da ne upotrijebi veto”, kazao je Varadkar. Na pitanje o Orbanovoj ulozi tokom glasanja, Varadkar je dodao: “On nije bio u prostoriji”.
Tako neuobičajen način odlučivanja, naročito o tako važnoj temi, do sada nije zabilježen u Briselu, koji je inače poznat po kreativnosti diplomata prilikom postizanja dogovora, ističe Rojters.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je odluku. “Ovo je pobjeda za Ukrajinu. Pobjeda za cijelu Evropu. Pobjeda koja motiviše, inspiriše i daje snagu”, kazao je on. “Zahvaljujem svima koji su radili na ovome i svima koji su pomogli. Danas čestitam svakom Ukrajincu... Ovdje su stvorili istoriju oni koji se nijesu umorili od borbe za slobodu”, objavio je Zelenski na mreži X.
Sinoć nije bilo jasno kakva je sudbina četvorogodišnjeg paketa pomoći Ukrajini u vrijednosti od 50 milijardi dolara za koji se Kijev nada da će biti dogovoren na samitu lidera EU ove nedjelje. Orban je ranije juče kazao da nema potrebe žuriti sa odlukom o novoj finansijskoj pomoći Ukrajini jer je kratkoročna pomoć već obezbijeđena. Za dugoročnu pomoć on je rekao da je treba obezbijediti mimo budžeta EU.
Jučerašnji potez lidera EU je prijeko potreban moralni podsticaj Ukrajini u njenoj skoro dvogodišnjoj borbi protiv invazije Moskve. Kijev nije ostvario veći napredak u kontraofanzivi, a administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena do sada nije uspjela da kroz Kongres progura paket pomoći za Kijev u vrijednosti od 60 milijardi dolara.
Fon der Lajenova je kazala da je donijeta “strateška odluka i da će ovaj dan ostati utisnut u istoriji naše Unije”.
Orban je međutim drugačije opisao odluku. “Stav Mađarske je jasan, Ukrajina nije spremna da počne pregovore za članstvo u EU”, kazao je on, nazivajući odluku o početku pregovora “iracionalnom” i “neprikladnom”. “Međutim, 26 država članica je smatralo da ta odluka mora biti donijeta tako da je Mađarska odlučila da ako njih 26 tako misle, oni treba to i da sprovedu a Mađarska ne želi da učestvuje u ovoj lošoj odluci”, naveo je on.
Mišel je kazao da je Savjet takođe odlučio da otvori pristupne pregovore sa Moldavijom. On je kazao je da je status kandidata za članstvo u EU dodijeljen Gruziji i da će takođe unaprijediti napore za pridruživanje EU još jednog potencijalnog člana - Bosne i Hercegovine - čim ta zemlja postigne “potrebni stepen usaglašenosti” sa kriterijumima.
Predsjednica Moldavije Maja Sandu pozdravila je odluku Savjeta poručivši da Moldavija “danas osjeća topli zagrljaj Evrope”.
Ostaje nejasno zašto je Orban iznenada promijenio stav i dozvolio da odluka o Ukrajini bude izglasana.
Zvaničnici EU i diplomate su tvrdile da on podršku Ukrajini koristi kao sredstvo za cjenkanje kako bi EK dozvolila Mađarskoj da pristupi sredstvima iz fondova bloka koja su zamrznuta zbog bojazni oko vladavine prava u Mađarskoj. Orban je juče kazao da to ni na koji način nije povezano.
Evropska komisija je u srijedu saopštila da Mađarska može pristupiti sredstavima za projekte do 10,2 milijarde eura nakon što je utvrđeno da je ispunila uslove u vezi sa nezavisnošću pravosuđa. Međutim, EK je istakla da Mađarska nije riješila povrede načela vladavine prava, što znači da su tri programa sa budžetom od 6,3 milijarde eura ostala suspendovana. Zajedno sa novcem predviđenim kao dio fonda za oporavak EU od pandemije, ukupna sredstva koja su blokirana za Mađarsku iznose oko 21 milijardu eura.
Bonus video:
