Podrška Ukrajini među Evropljanima je i dalje velika, ali skoro dvije godine od početka invazije, jedva 10 odsto sada vjeruje da ona može pobijediti Rusiju, prema istraživanju koje je sprovedeno širom Evropske unije - pri čemu se neka vrsta "kompromisnog rješenja" vidi kao najvjerovatnija krajnja tačka.
Promjena raspoloženja, prošle godine u ovo vrijeme, većina Evropljana je kazala da Ukrajina mora povratiti sve izgubljene teritorije, zahtijevaće da političari zauzmu "realniji" pristup koji se fokusira na definisanje šta zapravo mora značiti prihvatljiv mir, tvrde autori izvještaja, prenio je "Gardijan".
"Da bi imali argumente za nastavak evropske podrške Ukrajini, lideri EU moraće da promijene način na koji govore o ratu", rekao je jedan od autora, Mark Leonard iz Evropskog savjeta za spoljne poslove (ECFR), koji je naručio istraživanje.
Većina Evropljana "očajnički želi da spriječi rusku pobjedu", ali ne vjeruje da Kijev može pobijediti vojno, rekao je Leonard, što znači da je najubjedljiviji argument za sve skeptičniju javnost taj da nastavak pomoći "može dovesti do održivog mira putem pregovora koji ide na ruku Kijevu - umjesto pobjede za Putina".
Istraživanje sprovedeno u januaru u 12 članica EU, uključujući Francusku, Njemačku, Mađarsku, Italiju, Holandiju, Poljsku, Španiju i Švedsku, pokazalo je da zastoj u kontraofanzivi Ukrajine, rastući strahovi od promjene američke politike i mogućnost drugog predsjedničkog mandata Donalda Trampa podstiču pesimizam o ishodu rata.
Ono je sprovedeno prije povlačenja Ukrajine proteklog vikenda iz istočnog grada Avdijivke, što je Rusiji donijelo najznačajniju vojnu pobjedu od osvajanja Bahmuta od strane pripadnika plaćeničke vojske Vagner u maju 2023. godine. Rusija je pokrenula totalnu vojnu invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.
Izvještaj "Ratovi i izbori: Kako evropski lideri mogu održati podršku javnosti Ukrajini" otkrio je da samo jedan od deset Evropljana širom 12 država vjeruje da će Ukrajina pobijediti na bojnom polju, dok dvostruko više (20 odsto) predviđa rusku pobjedu. Čak i u najoptimističnijim državama gdje je sprovedeno ispitivanje, Poljskoj, Švedskoj i Portugalu, manje od jedne petine (17 odsto) vjeruje da Kijev može odnijeti pobjedu, piše "Gardijan".
U svim zemljama, pokazalo je istraživanje, najčešće mišljenje, koje je dijelilo u prosjeku 37 odsto ispitanika, bilo je da će se rat završiti kompromisnim rješenjem - mada su neke zemlje bile više naklonjene tom ishodu od drugih.
U Švedskoj (50 odsto), Portugalu (48 odsto) i Poljskoj (47 odsto), ispitanici su bili skloniji mišljenju da Evropa treba da pomogne Ukrajini da se odbrani, dok su u Mađarskoj (64 odsto), Grčkoj (59 odsto), Italiji (52 odsto) i Austriji (49 odsto), više za to da se Kijev pritisne da prihvati rješenje. U Francuskoj, Njemačkoj, Holandiji i Španiji, mišljenja su bila ravnomjernije podijeljena.
Istraživanje je predočilo dokaze da mnogi Evropljani sve više smatraju da ih se rat Rusije protiv Ukrajine direktno tiče, pri čemu je 33 odsto reklo da on ima veći uticaj na njihovu zemlju, i na Evropu (29 odsto), nego rat na Bliskom Istoku (u poređenju sa pet odsto onih koji su rekli suprotno za oba pitanja).
Mogući povratak Trampa u Bijelu kuću uglavnom se doživljava kao loša vijest, pri čemu je 56 odsto ispitanika u 12 zemalja reklo da bi bili veoma ili prilično razočarani ako bi bivši predsjednik bio ponovo izabran.
Jedini izuzetak bila je Mađarska, gdje je 27 odsto ispitanika reklo da bi bili zadovoljni povratkom Trampa, a 31 odsto razočarani. Slično tome, pristalice samo jedne velike političke stranke, Fidesa u Mađarskoj, polagali su nadu u Trampovu pobjedu.
"Gardijan" navodi da je među drugim ultradesničarskim strankama koje su ranije iskazale podršku Trampu, samo oko trećine birača njemačkog AfD-a, austrijske Slobodarske stranke (FPO) ili Braće Italije reklo da bi pozdravilo njegov povratak, pri čemu je podrška Trampu čak slabija među pristalicama francuskog Nacionalnog okupljanja i pojskog Prava i pravde.
Ako bi SAD obustavile vojnu pomoć Ukrajini pod predsjednikom Trampom, 41 odsto Evropljana je reklo da bi EU trebalo ili da poveća svoju podršku ili da je održi na trenutnom nivou, dok bi 33 odsto radije željelo da EU slijedi američko vođstvo.
Mogući povratak Trampa u Bijelu kuću uglavnom se doživljava kao loša vijest, pri čemu je 56 odsto ispitanika u 12 zemalja reklo da bi bili veoma ili prilično razočarani ako bi on bio ponovo izabran
Na drugu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu, autori izvještaja su rekli da Evropljani nisu "herojski raspoloženi", ili čak optimisti u vezi sa situacijom. Ali, kako su kazali, posvećenost Evropljana sprečavanju ruske pobjede nije se promijenila.
Izazov za zapadne političare, tvrde oni, bio bi da uspješno riješe kontrast između opadanja javnog povjerenja u to kako će rat završiti, i želje za održavanjem podrške kako bi se spriječila ruska pobjeda.
"Dok Evropa i SAD ulaze u izbornu sezonu, traganje za definisanjem mira biće glavno bojno polje", napisali su autori. "Lideri će morati da pronađu novu retoriku koja odgovara trenutnom raspoloženju".
Ivan Krastev, drugi autor izvještaja, rekao je da je najveća opasnost u tome to što bi Tramp i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je nagovijestio da je otvoren za pregovore po svojim uslovima, mogli pokušati da prikažu Ukrajinu i njene pristalice kao stranu vječnog rata, dok za sebe tvrde da su mirotvorci.
"Pobjeda Rusije 'nije mir'", rekao je Krastev, predsjednik Centra za liberalne strategije sa sjedištem u Sofiji. "Ako je cijena okončanja rata pretvaranje Ukrajine u ničiju zemlju, to će biti poraz ne samo za Kijev već i za Evropu i njenu bezbjednost".
Zapad tvrdi da i Rusiji nedostaje municije
Rusija nema dovoljni municije domaće proizvodnje da zadovolji potrebe u ratu protiv Ukrajine, ali Putin nije odustao od cilja da pokori tu zemlju, kazali su juče zapadni zvaničnici.
Oni su rekli da se i vojna industrija Rusije bori s posljedicama sankcija i dodali da to što ne može da pristupi zapadnim komponentama podriva njen kapacitet da proizvodi nove sisteme i popravlja stare, prenio je Rojters.
Njihova procjena dolazi u trenutku kada je Rusija u prednosti na bojnom polju nakon osvajanja Avdijivke i usred upozorenja da Ukrajina takođe ostaje bez municije.
"Ne vjerujemo da Rusija ima značajan plan osim nastavka borbe u očekivanju da će brojnost ruskih vojnika i opreme na kraju prevagnuti", rekao je jedan zvaničnik pod uslovom da ostane anoniman.
Nestašica zaliha Ukrajine je u centru pažnje s obzirom na njeno oslanjanje na zapadnu podršku u novcu i opremi, posebno s obzirom na političke prepirke u Vašingtonu koje koče isplatu 61 milijarde dolara američke pomoći.
Nedostaje artiljetrijskih granata, a eksperti i vojnici na ratištu procjenjuju da ruska artiljerija sada puca pet puta brže od ukrajinske, piše Rojters.
Međutim, zapadni zvaničnici su rekli da i Rusija ima problema jer sankcije snažno pogađaju vojnu proizvodnju, uzrokujući kašnjenja i povećavajući troškove, što znači da ne može da isprati zahtjeve rata.
Posljedica toga je da Moskva koristi vojnu opremu koja je bila namijenjena stranim saveznicima, kazali su. Indijsko ratno vazduhoplovstvo je prošlog marta saopštilo da Rusija zbog rata u Ukrajini nije isporučila vitalne zalihe koje je obećala indijskoj vojsci.
"Kapaciteti ruske domaće proizvodnje municije trenutno nisu dovoljne da zadovolje potreba sukoba u Ukrajini", rekao je jedan zvaničnik.
Zvaničnici su upozorili da se uprkos problemima, Putinovi planovi nisi promijenili, i dodali da ne vjeruju da je Rusija odustala od ciljeva pokoravanja Ukrajine.
Bonus video:
