Evropska unija, Pariz, London i Berlin osudili su danas nedostatak fer uslova na ruskim predsjedničkim izborima koji su prema njima održani uz represiju i zastrašivanje i eliminsanje političkih protivnika.
Ruski predsjednički izbori nisu bili "ni slobodni ni pravedni", već su bili "zasnovani na represiji i zastrašivanju" rekao je danas šef evropske diplomatije Žozep Borelj, pred početak sastanka ministara spoljnih poslova EU u Briselu.
On je jutros saopštio da su ruski predsjednički izbori na kojima je aktuelni predsjednik Vladimir Putin ponovo izabran sa 87,29 odsto glasava "održani u kontekstu snažnih restrikcija, pojačanih ilegalnim ratom agresije Rusije protiv Ukrajine".
NE PROPUSTITE
U saopštenju EU se ukazuje da su ruske vlasti nastavile da pojačavaju sistematsku represiju u Rusiji, usmjerenu na opoziciju, civilno društvo, nezavisne medije i na "druge kritičke glasove" pribjegavajući represivnim zakonima i zatvorskim kaznama izrečenim iz političkih razloga.
EU je takođe istakla da neće priznati rezultate "ilegalnih izbora" održanih u ukrajinskim teritorijama koje je Rusija okupirala i koje je pripojila Rusiji, a radi se o Krimu kao i četiri oblasti na istoku Ukrajine.
"Ti izbori su nevažeći i ne mogu da imaju bilo kakav legalni efekat", navela je evropska dvadesetsedmorica u saopštenju.
Francuska je ocijenila da uslovi za slobodne, pluralističke i demokratske izbore, "još jednom" nisu ispunjeni u Rusiji, posle reizbora Vladimira Putina na mjesto predsjednika zemlje.
Izborni proces u Rusiji odvijao se "u kontekstu povećane represije prema civilnom društvu i svakom obliku opozicije režimu, sve jačim restrikcijama slobode izražavanja i zabrani rada nezavisnih medija", saopštilo je francusko Ministarstvo spoljnih poslova.
Francusko Ministarstvo je i ukazalo na smrt političkog opozicionara Alekseja Navaljnog nekoliko nedjelja prije izbora, poslije zaoštravanja zatvorskih uslova od strane ruskih vlasti.
Pariz je izrazio žaljenje što su izbori održani bez ikakvog nepristrasnog međunarodnog posmatranja.
Francuska je takođe osudila organizaciju ruskih izbora u privremeno okupiranim ukrajinskim teritorijama, na Krimu, kao i u djelovima regiona Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, u čemu vidi novo kršenje međunarodnog prava i Povelje UN. Francuska je saopštila da nikad neće priznati rezultate tih "navodnih izbora" ponavljajući privrženost teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine.
Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok rekla je danas da su izbori u Rusiji bili "izbori bez izbora" i da se radi o nečuvenom djelovanju Putina protiv sopstvenog naroda.
"Organizovati takozvane izbore u nekim djelovima Ukrajine, Gruzije i Moldavije je protivno međunarodnom pravu", takođe je rekla ona.
Šef britanske diplomatije Dejvid Kameron osudio je reizbor Vladimira Putina ukazujući da to pokazuje "obim represije u Rusiji".
"Ovi izbori snažno ističu obim represije koju sprovodi režim predsjednika Putina, koji nastoji da ućtuka svaku opoziciju svom ilegalnom ratu", napisao je Kameron u saopštenju.
"Putin eliminiše svoje političke protivnike, kontroliše medije i sam se proglašava pobjednikom. To nije demokratija", rekao je Kameron i izrazio žaljenje zbog nepostojanja slobodnih i pravednih izbora u Rusiji.
On je podsjetio da je Kremlj odobrio samo trojicu protivnika Putinu na izborima i da rezultat izbora nikad nije bio pod bilo kakvom sumnjom.
Ruski predsjednik je ponovo izabran na dodatnih šest godina na čelu Kremlja, prema takoreći potpunim rezultatima, poslije predsjedničkih izbora bez opozicije.
Šefica ruske Centralne izborne komisije danas je pozdravila "rekordni" rezultat Vladimira Putina koji je ponovo izabran sa 87,29 odsto glasvova na osnovu prebrojanih 99,75 odsto listića.
Bonus video:
