Kada se Sabina Tonke pridružila nedavnim demonstracijama u Berlinu protiv njemačke ekstremno desničarske partije, to je bio prvi put da se ponadala da bi rast moći ekstremista u njenoj zemlji mogao biti zaustavljen.
Tonkeova, 59, je pratila uspon Altrnative za Njemačku (AfD) sa nelagodom. Međutim kada je čula za plan za deportaciju miliona ljudi, smatrala je da je to poziv na akciju.
"Nikada nijesam pomislila da bi tako nehumane ideje mogle ponovo postati popularne u Njemačkoj. Mislila sam da smo naučili lekcije iz prošlosti", kazala je ona za agenciju Asošiejtid pres.
Mnogi Njemci vjeruju da je njihova zemlja postala imuna na nacionalizam i tvrdnje o rasnoj superiornosti nakon suočavanja sa užasima nacističke prošlosti kroz obrazovanje i zakone kojima je zabranjen progon. Međutim, oni nijesu u pravu.
Ukoliko bi izbori bili održani danas, AfD bi bila druga po veličini partija u toj zemlji navodi agencija AP, pozivajući se na istraživanja javnog mnjenja. Međutim ankete kamufliraju važnu podjelu: AfD ima nesrazmjernu podršku u bivšim komunističkim i manje naprednim njemačkim pokrajinama.
Nakon pada komunizma 1989. i ujedinjenja Istočne i Zapadne Njemačke godinu dana kasnije, mnogi u pet istočnih pokrajina nijesu izgubili samo radna mjesta već i kolektivnu prošlost, usljed čega su ostali dezorjentisani i bespomoćni u kapitalističkom sistemu.
Za uspjeh AfD-a zaslužan je bijes zbog inflacije i, prije svega, rast imigracije. Evropska unija je, kako podsjeća AP, primila 1,1 milion zahtjeva za azil u 2023. godini, što je najveći broj od 2015. Njemačka je dobila daleko najveći broj zahtjeva - preko 300 000 - uglavnom iz Sirije, Avganistana i Turske. Ta zemlja je takođe primila preko milion ukrajinskih izbjeglica raseljenih zbog ruske invazije.
Lekcije iz Drugog svjetskog rata
Nakon 1945. godine, zapadni Njemaci su rasli uz moto da "nikada više" ne smije biti diktature na njemačkom tlu. Lideri zapadne Njemačke su odlazili u posjete Izraelu i izvinjavali se državama koje su okupirali nacisti, dok su djeca u školama obilazila koncentracione logore i memorijalne centre holokausta.
Međutim, na istoku, samoproglašenom antifašističkom društvu, mladi ljudi takođe išli u koncentracione logore, ali u fokusu lekcija nije bila krivica. Umjesto toga lekcije su naglašavale da su oni potomci nacističkih žrtava.
Tonkeova, koja radi u vodovodu Berlina, odrasla je u Bavarskoj, koja je bila dio Zapadne NJemačke prije ujedinjenja 1990. Ona je za AP kazala da nije mnogo razgovarala sa djedom i babom - nacističkom generacijom - o onome što se događalo za vrijeme Trećeg Rajha, ali da je u školi učila o usponu Adolfa Hitlera na vlast i o holokaustu.
Danas, krajnja desnica koristi slične taktike, koristeći strahove ljudi kako bi pridobila njihovo povjerenje i glasove, kazala je ona. "Razumijem da su mnogi ljudi iscrpljeni od svih ovih kriza - pandemije koronavirusa, rata u Ukrajini, brojnih migranata, inflacije - i da se plaše da će biti još gore", kazala je Tonkeova. "Međutim rješenja koja nudi AfD neće riješiti nijedan od ovih problema".
Prema istraživanjima AfD je vodeća partija u istočnim državama Saksoniji i Tirngiji, sa oko 35 odsto podrške u svakoj. U obje ove pokrajine izbori se održavaju ove jeseni, zajedno sa istočnom državom Brandenburg gdje se takođe očekuje da AfD ostvari dobar rezultat.
AfD je naročito privlačan muškarcima - oko dvije trećine njihovih birača su muškarci - i sve više mladim biračima. Na posljednjim pokrajinskim izborima u Heseu i Bavarskoj u oktobru, AfD je ostvario značajan rezultat među biračima od 24 godine i mlađim.
Ova partija mnogo vještije od rivala koristi internet i društvene mreže kako bi poslala svoju poruku mladim ljudima. Istovremeno, zvaničnici AfD-a često izbjegavaju da razgovaraju sa novinarima mejnstrim medija i ponekad za njihove stranačke konvencije ne izdaju akreditacije novinarima koje smatraju previše kritičkim.
Ta partija je imala koriste od dubokog nezadovoljstva birača kancelarom Olafom Šolcom. Njegova vlada je došla na vlast prije više od dvije godine sa progresivnom, modernom agendom, ali je sada mnogi smatraju nefunkcionalnom i nesposobnom.
Ogranak AfD-a u Tiringiji je naročito radikalan, a domaća obavještajna služba ga je stavila pod zvanični nadzor prije četitri godine kao "dokazano desničarsku ekstremističku" grupu.
Lider AfD-a u Tiringiji, Bjern Huke, u više navrata je izrazio revizionističke stavove o njemačkoj nacističkoj prošlosti. On je 2018. spomen obilježje povodom holokausta u Berlinu nazvao "spomenikom sramu" i pozvao Njemačku da napravi preokret od "180 stepeni" u načinu na koji pamti svoju prošlost.
"AfD je nacionalistička partija, a nacionalisti žele da budu ponosni na svoju istoriju. a svako ko želi da bude ponosan na njemačku istoriju naravno da mora umanjivati, pa čak i poricati sramotu nacističkih zločina kako bi mogli da pričaju priču o nacionalnoj veličini", kazao je za američku agenciju Jens-Kristijan Vagner, istoričar i direktor Buhenvald memorijalnog centra, bivšeg koncentracionog logora u Tiringiji, gdje su nacisti ubili preko 56 000 ljudi.
Proteklih mjeseci zabilježen je značajan porast napada na bivši koncentracioni logoro. Vagner kaže da su razlog za to "revizionistički, antisemitski i rasistički slogani" koje promoviše AfD.
Poziv na buđenje
Od januara, talas protesta protiv krajnje desnice zahvatio je Njemačku, a izazvan je izvještajem da su se ekstremni desničari sastali kako bi razgovarali o deportaciji miliona imigranata, uključujući i one sa njemačkim državljanstvom.
Članovi AfD-a su prisustvovali tom sastanku, zajedno sa Martinom Selnerom, osuđivanim ekstremistom iz Austrije koji je primao donacije i komunicirao sa teroristom iz Krajstčerča Brentonom Tarantom prije dva masovna ubistva koja je on počinio 2019.
Sastanak, održan u novembru, imao je jezivu sličnost sa Vanzejskom konferencijom, kada su nacisti dogovorili tzv. "konačno rešenje" - koje je dovelo do ubistva 6 miliona Jevreja.
Isto kao u zimu 1942. godine, kada su se viši nacistički zvaničnici tajno sastali u jednoj vili pored jezera nedaleko od Berlina, i ovaj skoriji sastanak takođe je održan u tajnosti u jednoj vili nedaleko od njemačke prijestonice.
Lideri AfD-a su pokušali da se distanciraju od sastanka, rekavši da partija nema ni organizacione ni finansijske veze sa tim događajem, da nije odgovorna za ono o čemu se tamo razgovaralo i da su članovi koji su prisustvovali tamo bili isključivo u svoje lično ime.
Šef parlamentarnog odbora AFD-a, Bernd Bauman, žalio se da se njegova partija suočava sa "zlokobnom kampanjom političara i novinara iz propale lijevo-zelene klase". "Mali privatni debatni klubovi su preuveličani u tajne sastanke koji predstavljaju opštu opasnost", kazao je on.
Reagujući na izvještaje o sastanku milioni Njemaca su izašli izlaze na proteste, prisustvuju događajima sa sloganima poput "Nikad više je sada", "Protiv mržnje" i "Odbrana demokratije".
Demonstracije u gradovima kao što su Berlin, Minhen, Hamburg ili Dizeldorf privukle su stotine hiljada učesnika - toliko da su vlasti pojedine marševe morale da prekinu ranije usljed bezbjednosnih strahova zbog pretrpanih ulica.
Ljudi su takođe izašli na proteste u manjim gradovima i čak organizovali nedjeljna bdenja u njihovim četvrtima kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog rasta podrške krajnje desničarskom populizmi na izborima.
Više od 2,4 miliona ljudi je do sada prisustvovalo anti-AfD protestima koji su počeli sredinom januara, navelo je njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova. Organizatori demonstracija procjenjuju da je učestvovalo 3,6 miliona ljudi.
Među njima je bila i Tonke, koja je išla na dva prodemokratska skupa u Berlinu, uz olakšanje zbog toga što se, kako ona kaže "zemlja budi". "Više nemam osjećaj nemoći koji sam imala proteklih godina dok sam gledala uspon i uspjeh AfD-a", kazala je ona, dodajući da vlada mora da učini više. "Vlada mora da nađe rješenje za migracionu krizu, u suprotnom AfD će nastaviti da iskorištava tu temu za svoju svrhu i postaće još moćnija", kazala je ona.
Raniji talasi protesta protiv antiislamizma i antimigracionog pokreta Pegida su na kraju ostali bez energije, mada nijesu bili tako veliki kao pokret protiv AfD-a.
Ipak, AfD ostaje popularan. U decembru, obilježio je još jednu prekretnicu kada je prvi put njihov kandidat pobijedio na izborima za gradonačelnika u jednom gradu srednje veličine: Pirna u Saksoniji.
Sada je ta partija bacila oko na izbore za Evropski parlament u junu. Ukoliko Tonke i drugi demonstranti žele da suzbiju rast ekstremne desnice moraće da ubijede svoje sunarodnike ne samo da protestuju, već da u velikom broju izađu na glasanje, zaključuje AP.
Bonus video:
