Djudone Butra je potomak ljudi porobljenih na Karibima. Preci Pjera Gijona du Pransa, iz Nanta, bili su vlasnici brodova koji su prevozili roblje.
Iako na različitim stranama, istorije njihovih porodica su povezane.
Agencija Rojters prenosi priču o njima.
Upoznali su se 2021. u Nantu, koji je bio najveća francuska luka za transatlantsko ropstvo, i od tada zajedno rade na podizanju svijesti o prošlosti i njenom nasljeđu u današnjem društvu.
Porijeklom sa karipskog ostrva, Martinik, 59-godišnji Butra se preselio u Nant 1980-ih. Tek tada je u potpunosti saznao za prave razmjere ropstva.
Od 15. do 19. veka, najmanje 12,5 miliona Afrikanaca je kidnapovano i nasilno prevezeno uglavnom evropskim brodovima i prodato u ropstvo. Istraživači procenjuju da je najmanje 2 miliona ljudi umrlo u napornom putovanju "Srednjim prolazom" preko Atlantika. Procjenjuje se da je Francuska prodala oko 1,3 miliona ljudi u Ameriku, uključujući Karibe.
"Što sam više ulazio u priču, bilo je više bijesa“, rekao je Butra. "(Zato) odlučio sam da uložim svu svoju energiju u odavanje počasti ovim muškarcima i ženama".
Butra je predsjednik "Coque Nomade-Fraternité" sa sjedištem u Nantu, udruženja koje želi da "razbije tišinu” oko ropstva kroz edukaciju.
Francuska je 2001. godine zvanično priznala transatlantsko ropstvo kao zločin protiv čovječnosti, ali, prema francuskoj Fondaciji za sjećanje na ropstvo, rasizam i dalje postoji.
Nekoliko slučajeva u kojima je policija koristila prekomjernu silu protiv crnaca posljednjih godina istakla je optužbe grupa za ljudska prava za sistemski rasizam u francuskoj policiji.
Njegovo udruženje prikuplja sredstva za završetak projekta iz 2018. za izgradnju replike broda iz 18. vijeka koji je prevozio zarobljene Afrikance porobljene od strane ljudi kao što su preci Gijona du Pransa. Replika će raditi kao centar za učenje.
"Ljudi će moći da razumiju uslove u kojima su zarobljenici živjeli“, rekao je on.
Preko udruženja, Butra je udružio snage sa Gijonom du Pransom (83), kako bi vodio obilaske koji istražuju povezanost Nanta sa ropstvom. Jedna od stanica je gradski spomenik ropstvu.
Gijon du Prans je oduvijek znao da su njegovi preci bili umiješani u ropstvo kao vlasnici brodova, ali je donio odluku da pogleda dublje u prošlost 2015. godine.
Oni sada ohrabruju druge potomke da se pridruže grupi koju su stvorili kako bi nastavili ono što su opisali kao "rad sjećanja".
"Plašio sam se da će sve pasti u zaborav, pa sam želio da sve to prenesem svojim unucima", rekao je Gijon du Prans. "Ne možemo riješiti problem rasizma, ako dva potomka (porobljenih i porobljivača) ne razgovaraju jedno sa drugim".
Pokret reparacija za ropstvo dobija na zamahu širom svijeta, a Rojters izvještava da se razvija podrška među afričkim i karipskim državama za stvaranje Međunarodnog suda za zločine počinjene tokom transatlantskog ropstva, zaključuje Rojters.
Bonus video:
