Slabe klimatske politike vlade krše osnovna ljudska prava, presudio je Evropski sud za ljudska prava (ECHR). U značajnoj odluci o jednom od tri velika klimatska slučaja, prvoj takvoj presudi međunarodnog suda, ECHR je izvršio sudski pritisak na vlade da prestanu da pune atmosferu gasovima koji ekstremne vremenske prilike čine još nasilnijim, javlja Gardijan.
Vrhovno sudsko vijeće odlučilo je da je Švajcarska prekršila prava grupe starijih Švajcarkinja na porodični život, ali je odbacilo tužbu francuskog gradonačelnika protiv Francuske i grupe mladih Portugalaca protiv 32 evropske zemlje.
"Osjeća se kao da su pomiješani rezultati jer dva od tih slučajeva su nedopustiva", rekla je Korina Heri, istraživačica prava na Univerzitetu u Cirihu. "Ali u stvari, to je ogroman uspjeh".
Sud, koji sebe naziva "savješću Evrope", utvrdio je da Švajcarska nije ispunila svoje obaveze da zaustavi klimatske promjene. Takođe je postavio put organizacijama da pokrenu dalje slučajeve u ime podnosilaca zahtjeva.
Švajcarska presuda se otvara ka svim članicama Savjeta Evrope, kojih je 46, za slične slučajeve u nacionalnim sudovima koje će vjerovatno izgubiti.
Šva Čodri, advokatica u kampanji Centra za međunarodno pravo životne sredine, rekla je da presuda ne ostavlja nikakvu sumnju da je klimatska kriza kriza ljudskih prava. "Očekujemo da će ova presuda uticati na klimatske akcije i klimatske sporove širom Evrope i daleko šire", rekla je ona.
Činjenice u ova tri slučaja su se veoma razlikovale, ali su sve zavisile od pitanja da li je neaktivnost vlade u vezi sa klimatskim promjenama prekršila osnovna ljudska prava. Neke od vlada su tvrdile da slučajevi ne bi trebalo da budu prihvaćeni i da klimatska politika treba da bude predmet nacionalnih vlada, a ne međunarodnih sudova.
Tužioci koji su prisustvovali ročištu u sudu u Strazburu, neki i od 12 godina, slavili su nakon što je član veća od 17 sudija pročitao presude. Klimatska aktivistkinja, Greta Tunberg, pridružila se skupu ispred suda prije saslušanja kako bi podstakla bržu akciju, prenosi Gardijan.
"KlimaSeniorinnen", grupa od 2.400 starijih Švajcarkinja, izjavila je sudu da je nekoliko njihovih prava povređeno. Pošto je veća vjerovatnoća da će starije žene umrijeti u toplotnim talasima - koji su postali topliji i češći zbog fosilnih goriva - one su tvrdile da Švajcarska treba da čini svoj dio da zaustavi zagrijevanje planete prema cilju Pariskog sporazuma od 1,5 stepeni celzijusovih iznad predindustrijskog nivoa.
Sud je presudio da švajcarske vlasti nijesu reagovale na vrijeme da smisle dovoljno dobru strategiju za smanjenje emisija. Takođe je utvrdio da podnosioci predstavke nijesu imali odgovarajući pristup pravdi u Švajcarskoj. Ali je takođe odbacio slučajeve četiri pojedinačna podnosioca zahtjeva koji su se pridružili KlimaSeniorinnen.
"Veoma sam srećna“, rekla je Nikol Barbi (70), članica "KlimaSeniorinnen" koja je došla u Strazbur. "Dobro je što nas konačno slušaju".
Portugalska djeca i mladi ljudi - koji će zbog svog uzrasta doživljavati veću klimatsku štetu od prethodnih generacija - tvrdili su da klimatske katastrofe, kao što su požari i dim, ugrožavaju njihovo pravo na život i diskriminišu ih na osnovu starosti.
Sud nije prihvatio slučaj, odlučivši da podnosioci predstavke ne mogu pokrenuti tužbe protiv drugih zemalja osim Portugala i dodajući da nijesu tražili pravne puteve u Portugalu protiv vlade.
"Njihova pobjeda (Švajcaraca) je pobjeda i za nas“, rekla je Sofija Oliveira, 19-godišnja podnositeljka predstavke u portugalskom slučaju. "I pobjeda za sve".
Francuski slučaj, koji je pokrenuo evropski poslanik, Damijen Karem, tvrdi da je neuspjeh Francuske da učini dovoljno da zaustavi klimatske promjene prekršio njegova prava na život i privatnost i porodični život. Karem je podnio tužbu kada je bio gradonačelnik Grand-Sinta, priobalnog grada osjetljivog na poplave. Sud nije prihvatio slučaj, jer Kareme tamo više ne živi.
Evropski sud za ljudska prava odbacuje oko 90% svih prijava koje primi kao neprihvatljive, ali ubrzao je tri klimatska predmeta zbog njihove hitnosti. Odložio je saslušanja o još šest klimatskih slučajeva da bi u danas donio rezultate presuda.
Presude će uticati na tri druga međunarodna suda, koji ispituju ulogu vladine klimatske politike na ljudska prava.
Šarlot Blatner, istraživačica sa Univerziteta u Bernu, specijalizovana za klimatsko pravo, rekla je da je sud donio hrabru presudu u korist održive budućnosti. "Priroda i težina prijetnje klimatskih promjena - i hitnost da se na njih efikasno odgovori - zahtijevaju da vlade mogu i moraju da budu odgovorne za nedostatak adekvatne akcije", rekla je ona.
Bonus video: