Ukrajinski saveznici dugo su bili protiv korišćenja oružja sa Zapada protiv ciljeva u Rusiji. S obzirom na tešku situaciju na frontu sve su glasniji pozivi za preispitivanje ovog stava.
Ruska vojska ponovno je napala Ukrajinu bespilotnim letjelicama, kliznim bombama i raketama. Na istoku zemlje ruska vojska nastavlja osvajanje silovitim frontalnim napadima, dok ukrajinski vojnici moraju da čekaju najavljene isporuke oružja. Situacija je toliko napeta da se opet sve glasnije postavlja pitanje: da li Ukrajina smije da gađa ciljeve u Rusiji i zapadnim oružjem? Neke članice NATO po tom pitanju postaju sve pragmatičnije.
Protivudari "pokriveni međunarodnim pravom”
Nedavno je to bio Dejvid Kameron: britanski ministar spoljnih poslova posjetio je Kijev u četvrtak. Njegova vlada upravo je obećala Ukrajini da će podržati zemlju s tri milijarde funti pomoći svake godine - koliko god dugo bude potrebno.
"Recimo to vrlo jasno: Rusija je napala Ukrajinu i Ukrajina ima apsolutno pravo da uzvrati udarac", rekao je Kameron. On hoće da dozvoli Ukrajincima da odluče kako će koristiti britansko oružje.
Nešto ranije je Ukrajincima puno pravo na napade na ruskoj teritoriji potvrdila i ministarka spoljnih poslova Letonije, Baiba Braže. U intervjuu za ukrajinski portal "Evropska pravda" ona je rekla: "Ukrajini ne treba samo protivvazdušna odbrana ili municija. Ukrajina mora biti u stanju da vrši dalekometne, precizne udare. Čak i na ruskoj teritoriji, s koje Rusija napada Ukrajinu. Ovo je pokriveno međunarodnim pravom".
Napadi su odavno stvarnost
Tako jasne riječi vodećih zapadnih političara o ovoj temi su se do sada rijetko mogle čuti – barem u javnosti. Ruska vlada je, s druge strane, više puta objavila da bi napadi zapadnim oružjem na rusku teritoriju mogli eskalirati situaciju. Kremlj je tako optužio Dejvida Kamerona da svojim riječima ugrožava evropsku sigurnost.
Napadi Ukrajine na Rusiju odavno su stvarnost. Dronovima se bombarduju aerodomi, vojni kampovi i posebno rafinerije nafte. Vojni stručnjaci smatraju da bi Rusija, ako Ukrajina nastavi s napadima dronovima, mogla doživjeti nestašicu benzina već ovoga ljeta. Cijene goriva mogle bi da porastu u cjielom svijetu.
Napadi na rafinerije - SAD to smeta tokom izborne kampanje
To je vjerovatno jedan od razloga zašto je američka vlada nedavno izvršila pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da više ne napada nijednu rafineriju u Rusiji. Možda jednostavno zato što su visoke cijene benzina otrov za predsjednika tokom predizborne kampanje. No Zelenski ne vidi alternativu kako bi oslabio Rusiju. Upravo je u srijedu ponovo izgorjela još jedna ruska rafinerija nafte.
Zelenski tu ima podršku od NATO. Rafinerije nafte su “legitimne mete” za napade ukrajinskih bespilotnih letjelica, rekao je Jens Stoltenberg početkom aprila.
Reakcija na situaciju na frontu
Zapadni političari i vojni zvaničnici dugo su tajno davali blagoslov napadima na rusko tlo. Sada sve više njih to radi javno. A neki više ne vide problem ni kada se za te napade koristi zapadno oružje.
Ukrajinski vojni stručnjak Oleh Ždanov smatra da to ima veze s teškom situacijom na frontu. Postoji opasnost od nove invazije ruske vojske u području Sumija ili Harkova, kaže Ždanov. „Sigurno ćemo biti prisiljeni da se borimo na našoj državnoj granici", kaže on. To, kako kaže, znači da će se neprijatelj takođe naći pod vatrom na ruskoj teritoriji.
Tihi dogovor o operativnom radijusu
"Prije ili kasnije moralo se dogoditi da zapadne zemlje odustanu od zahtjeva - da se njihovo oružje ne koristi na ruskom tlu", kaže ovaj vojni stručnjak. Zabrane, kako kaže, ionako nije bilo. To se odnosi i na američke rakete dugog dometa ATACMS koje je SAD proljetos isporučio Ukrajini. One imaju domet do 300 kilometara.
Ukrajina ih je već upotrijebila za napad na nekoliko ruskih ciljeva, ali očito samo na područjima koja je okupirala Rusija. Time se, kako kaže Ždanov, držala američkog zahtjeva. Takođe se navodi da postoji taj tihi dogovor kada je riječ o britanskim krstarećim projektilima "Storm Shadow": upotrijebiti ih samo na teritoriji Ukrajine. To je pitanje povjerenja.
Šolc bi da bude siguran
Njemački kancelar Olaf Šolc radije se ne oslanja na to povjerenje - posebno kada je riječ o krstarećim raketama "Taurus". Ova raketa ima domet do 500 kilometara. On je nedavno rekao: "Ovdje se ne može voditi rasprava kao među prijateljima: 'Zar mi ne vjeruješ?" Naravno da vjerujem svojim prijateljima, ali ne bih svima dao svo oružje!"
Ukrajinski vojni stručnjak Ždanov ipak vjeruje da je moguće da će se Šolc predomisliti.
„Nakon što su nam Amerikanci obećali tenkove 'Abrams', Olaf Šolc je pristao da isporuči tenkove 'Leopard' - iako je prethodno rekao da se takvi tenkovi nikada neće koristiti u ukrajinskoj vojsci", kaže Ždanov i dodaje: "Zato mislim, ako se okolnosti budu razvijale na takav način, da je moguće da se Šolc predomisli i isporuči 'Tauruse'."
Okolnosti se zapravo razvijaju - i to ne na bolje: Rusija nastavlja da napreduje Tada političari ponekad postanu pragmatični.
Bonus video:
