Lijevo-liberalna vlada Donalda Tuska u Poljskoj na vlasti je pola godine. Međutim, bilans uzdanice svih proevropskih snaga za sada je skroman. U završnici predizborne kampanje za evropske izbore u ispitivanjima javnog mnjenja ponovo vodi nacionalno-konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS), njegovog glavnog protivnika, Jaroslava Kačinjskog.
Kako bi svoje birače mobilizovao da izađu na izbore u nedelju (9. jun) Tusk se poslužio provjerenom metodom. Pozvao je na skup u utorak (4. jun) u Varšavi. Masovnim okupljanjem je prije godinu dana uspješno započeo kampanju za nacionalne izbore u oktobru prošle godine. Tada se njegovom pozivu odazvalo više stotina hiljada ljudi, neki čak govore o milion učesnika.
Strah od Rusije
Četvrti jun u Poljskoj je dan velikog simboličnog značenja. Tog dana, prije 35 godina (1989), održani su prvi djelimično slobodni parlamentarni izbori, koji su bili početak pada komunističkog sistema. Tusk se nadovezao na taj istorijski događaj.
„Tada se radilo o tomu da je ovde Poljska, a ne Rusija. Danas se borimo za to da se ne vrati stari (sovjetski) poredak“, rekao je predsjednik poljske vlade. Upozorio je na opasnost pobjede proruskih stranaka na evropskim izborima. „Vjerujte mi, za Kremlj bi političko osvajanje Brisela bilo važnije nego zauzimanje Harkiva“, nastavio je Tusk. „Ne možemo da spavamo, ne možemo da se odmaramo“, upozorio je Tusk pred oko 30.000 okupljenih.
Hakeri napali poljsku novinsku agenciju PAP
Već nedjeljama Tusk u predizbornoj kampanji evropske izbore opisuje kao borbu između Evrope i Rusije. Nacionalnim konzervativcima oko Kačinjskog on prebacuje da sklapaju pakt sa evroskeptičnim strankama Viktora Orbana u Mađarskoj i Marin Lepen u Francuskoj. One žele da oslabe Evropsku uniju i rade u korist Kremlja, poručio je Tusk. A u parlamentu je političare iz stranke PiS nazvao „plaćenim izdajnicima i robovima Moskve“.
Za strah od neprijateljskih ruskih aktivnosti ima jakih argumenata. Poljske bezbjednosne službe pretpostavljaju da iza niza požara u Varšavi i drugim djelovima zemlje stoje Rusi. Sve više je i kibernetičkih napada. Najnovija žrtva je Poljska novinska agencija PAP. Hakeri su probili njen sigurnosni sistem i objavili lažnu vijest o navodnoj mobilizaciji 200.000 poljskih rezervista, koji bi navodno trebalo da idu u Ukrajinu.
Raste pritisak na granici sa Bjelorusijom
I situacija na poljskoj granici prema Bjelorusiji je eskalirala proteklih nedjelja. Uprkos ogradi izgrađenoj za vrijeme prošle vlade, svakodnevno na toj granici bude oko 300 incidenata između poljskih bezbjednosnih snaga i migranata koji pokušavaju da probiju ogradu kako bi ušli u Evropsku uniju. Migranti napadaju poljsku graničnu policiju i vojsku kamenjem, komadima drveta ili oštrim predmetima. Prije nedjelju dana jedan poljski vojnik je teško povređen ubodom nožem u prsa kada je htio da spriječi migrante da pređu granicu.
U svom govoru u Varšavi Tusk je optužio Moskvu i Minsk da „organizovanim pritiskom“ destabilizuju stanje na granici. „Tamo bjesni rat - svakog dana, svakog sata, a njime upravljaju Lukašenko i Putin“, naglasio je poljski premijer. Kao reakciju na to Tusk je najavio stvaranje područja uz granicu sa Bjelorusijom u kojem će biti ograničena sloboda kretanja. Odbrambeni program „Zaštitni štit Istok“ trebalo bi da stvori sigurnost od vojne prijetnje iz Rusije.
I pored korupcionaških afera PiS ostaje jak
Nade liberala da će PiS nakon gubitka vlasti i povlačenja iz državnih medija izgubiti na značaju, do sada se nijesu ostvarile. Predsjednik stranke, Jaroslav Kačinski, preživio je unutarstranačku kritiku njegovog načina vladanja i za sada ostaje neosporni vođa nacionalno-konzervativnog tabora.
Brojne afere povezane sa bivšom vladajućom strankom, koje izlaze na svjetlost dana nakon što je ona izgubila vlast, izgleda da nijesu ostavile utisak na vjerne birače PiS-a. Pokazalo se da su političari oko bivšeg ministra pravosuđa, Zbignjeva Ziobroa, za svoju predizbornu kampanju koristili novac iz jednog fonda za žrtve zločina.
Tri parlamentarna istražna odbora intenzivno rade na rasvjetljavanju tog slučaja. U međuvremenu je poznato da je špijunski program „Pegazus“ korišćen i protiv političkih protivnika i da su korumpirani zaposlenici ministarstva spoljnih poslova, poljske vize prodavali ljudima u Aziji i Africi. Ali, parlamentarni poslanici se gube u pojedinostima, a političari PiS-a pozvani na saslušanje vješto se brane i pokušavaju da sabotiraju rad istražnih odbora. Konkretnih rezultata još nema. Tuskovi birači postaju nestrpljivi.
Većina Poljaka je za Evropsku uniju
Poljska ostaje zemlja u kojoj se velika većina društva izjašnjava za Evropsku uniju. Iz najnovijeg istraživanja koje je sproveo „Pju riserč centar“ proizilazi da 76 odsto Poljaka podržava evropsku integraciju, dok 21 odsto kritički gleda na EU. Višegodišnja antievropska retorika PiS-a, prije svega protiv takozvanog Zelenog sporazuma i migracione politike, ipak nije prošla bez traga. Jer, prije dve godine je 89 odsto Poljaka podržavalo Evropsku uniju.
Ove nedjelje će poljski birači po treći put izaći na birališta u zadnjih osam mjeseci. Koliko će ih ostati kod kuće zbog umora od izbora, nije jasno. Izlaznost kao 15. oktobra 2023. ne može se očekivati. Tada je gotovo 75 odsto birača s pravom glasa izašlo na birališta, a neki su pred biralištima čekali do duboko u noć kako bi dali svoj glas. Do sada je na izborima za Evropski parlament u Poljskoj u prosjeku učestvovalo 20 do 24 odsto birača. Samo je 2019. godine taj broj skočio na gotovo 46 odsto.
„Odziv birača će biti presudan“, piše Mihal Šuldžinski u dnevnim novinama Rečpospolita. To je razlog zašto Tusk nade polaže u antirusko raspoloženje. Osim straha od PiS-a i Rusije on nema drugih instrumenata za mobilizaciju glasača - zaključuje novinar Šuldžinski.
Bonus video:
