Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je, tokom prvog dana samita Evropske unije (EU) u Briselu, bezbjednosne sporazume sa evropskim blokom, Estonijom i Litvanijom.
Dvodnevni samit, na kojem će se raspravljati o pomoći Ukrajini u odbrani od ruske invazije, održava se nekoliko dana nakon što je EU započela zvanične pregovore o pristupanju Kijeva, podsjeća agencija Rojters.
Ukrajina, koja se od februara 2022. brani od ruske invazije punog opsega, ove je godine potpisala bezbjednosne sporazume sa 17 zemalja.
Sporazum sa Evropskom unijom jača podršku bloka Kijevu u devet područja bezbjednosne i odbrambene politike, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
U nacrtu sporazuma koji je dobio RSE navodi se da EU podržava reforme Ukrajine i njen pristupni put ka EU, uz napomenu da ukupna pomoć evropskog bloka Ukrajini iznosi gotovo 100 milijardi eura, uključujući 35 milijardi eura vojne podrške.
"EU je odlučna da nastavi da Ukrajini i njenom narodu pruža svu potrebnu političku, finansijsku, privrednu, humanitarnu, vojnu i diplomatsku podršku koliko god je potrebno", navodi se u dokumentu.
Naglašava se da Rusija ne smije pobijediti u tom ratu i dodaje se da Ukrajina mora da vrati svoju teritoriju koju je pripojila Moskva.
Sporazum navodi obaveze u pogledu isporuke vojne opreme, vojne obuke i saradnje između evropske i ukrajinske odbrambene industrije.
Sporazumi koje je Zelenski potpisao s Litvanijom i Estonijom na samitu EU namijenjeni su dopuni drugih sličnih sporazuma potpisanih između Ukrajine i njenih saveznika.
To nisu paktovi o uzajamnoj obrani, ali predstavljaju obećanja da će Ukrajini pružiti oružje i drugu pomoć i odvratiti svaku buduću invaziju.
Zelenskog u Briselu dočekao i Stoltenberg
Zelenski se u Briselu 27. juna sastao i sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, kako bi razgovarali o završnim pripremama za Vašingtonski samit Alijanse u julu.
Kako se navodi sa sajtu Alijanse, na samitu će povećanje podrške Ukrajini biti glavni prioritet za čelnike saveza.
Stoltenberg je Zelenskom rekao da očekuje da će se saveznici saglasiti da NATO preuzme vođstvo u koordinaciji i pružanju bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu.
On je čestitao Zelenskom na potpisivanju bezbjednosnog sporazuma sa EU, ali i na početku pregovora o pristupanju evropskom bloku.
Podjela ključnih pozicija na dnevnom redu
U fokusu dvodnevnog samita je i raspodjela vodećih pozicija u institucijama EU.
Lideri zemalja članica treba kvalifikovanom većinom da imenuju kandidate za predsjednika Evropske komisije i visokog predstavnika za spoljnu i bezbjednosnu politiku.
Budući da je riječ o paketu, oni treba da se dogovore i oko imena budućeg predsjednika Evropskog savjeta za čiji su izbor nadležni šefovi država ili vlada članica, kao i predsjednika Evropskog parlamenta koga biraju europarlamentarci.
Dogovor oko čelnih funkcija postigli su pregovarači iz tri političke grupacije, Evropske narodne stranke (EPP), Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D) i liberala (Renew).
Oni su se saglasili da Ursula fon der Lajen dobije drugi mandat na čelu Evropske komisije.
Predsjednik Evropskog savjeta, kako je dogovoreno, treba da bude bivši portugalski premijer, socijalista Antonio Košta, estonska premijerka Kaja Kalas treba da postane visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbjednost, dok bi predsjednica Evropskog parlamenta naredne dvije godine trebalo da ostane Maltežanka Roberta Metsola.
Kako prenose agencije, na sastanku je učestvovalo šest pregovarača - poljski i grčki premijer Donald Tusk i Kirjakos Mitsotakis za EPP, njemački kancelar Olaf Šolc i španski premijer Pedro Sančez za S&D i francuski predsjednik Emmanuel Makron i holandski premijer Mark Rute za liberale.
Imenovanje Ursule fon der Lajen u Evropskom savjetu se nakon ovog dogovora čini izvjesnim, ali je manje sigurno da će ona dobiti natpolovičnu većinu (361 glas) u Evropskom parlamentu, iako te stranke imaju većinu od 399 poslanika, jer oni ne glasaju uvijek onako kako glasa većina u njihovim poslaničkim klubovima.
Mađarski premijer Viktor Orban u utorak je oštro kritikovao "dogovor EPP sa ljevičarima i liberalima" ocijenivši da je "protivan svemu na čemu se zasniva EU.
"Umjesto uključivanja, on sije sjeme podjela. Najviši zvaničnici u EU treba da predstavljaju sve države članice, a ne samo ljevičare i liberale", objavio je Orban čija će zemlja od 1. jula preuzeti predsjedavanje EU.
Premijerka Italije Đorđa Meloni u srijedu je ocijenila da dogovor šestorice evropskih lidera o podjeli ključnih pozicija ne poštuje volju građana izraženu na evropskim izborima.
Lideri i o proširenju EU, situaciji na Bliskom istoku
Na dvodnevnom samitu čelnici EU bi takođe trebalo da usvoje strateški program u kojem se definišu smjernice za djelovanje EU u sljedećih pet godina.
Lideri bi na samitu trebalo da pozdrave usvajanje pregovaračkih okvira za Ukrajinu i Moldaviju, kao i zajedničke pozicije za poglavlja o pravosuđu i temeljnim pravima za Crnu Goru, što bi trebalo da joj omogući ubrzanje pregovora.
"Samit će biti prilika da se pozdravi usvajanje pregovaračkih okvira i održavanje međuvladinih konferencija sa Ukrajinom, Moldavijom i Crnom Gorom", naveo je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel u pozivnom pismu za samit dodajući da su to "istorijski koraci u podršci putu ovih zemalja ka evropskom članstvu".
"Takođe je imperativ da pojačamo vojnu podršku Ukrajini i nastavimo da prikupljamo široku međunarodnu podršku za pravedni mir u Ukrajini zasnovan na Povelji UN", dodao je.
Kada je riječ o Bliskom istoku, očekuje se da će lideri EU na samitu pozvati na poštovanje međunarodnog humanitarnog prava, sprovođenje predloga za prekid vatre sadržanog u rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN, ponoviti poziv za prekid vatre u Gazi, oslobađanje svih talaca koje drži Hamas te zatražiti povećanje humanitarne pomoći.
Bonus video:
