Međusobne optužbe i borba za najviše pozicije među konzervativnim poslanicima u Britaniji počeli su mnogo prije teškog poraza od laburista na izborima u četvrtak zbog kojeg se, prema mišljenju nekih članova stranke, suočila s mogućnošću da bude deceniju van vlasti.
Nakon 14 godina na vlasti, od kojih su posljednjih osam obilježene haosom i podjelama nakon breksita, konzervativci su sada suočeni s novom unutrašnjom borbom među poslanicima, članstvom i donatorima oko toga da li da idu dodatno udesno ili da se vrate u centar, piše agencija Rojters.
Konzervativna stranka je ostvarila najgori učinak u svojoj dugoj istoriji usljed gnjeva birača zbog pada životnog standarda i preporoda desničarske Reformske stranke Ujedinjenog Kraljevstva.
Riši Sunak je odmah juče podnio ostavku na mjesto premijera i rekao da će se povući s funkcije lidera konzervativaca nakon procedure odabira njegovog nasljednika.
Sagovornici Rojtersa su kazali da će Sunakov očekivani odlazak pokrenuti bitku između institucija koje podupiru tu stranku - pri čemu će se desničarski mediji, finansijski podržavaoci, analitički centri i istaknuti članovi nadmetati da utiču na njen pravac.
Konzervativna stranka je ostvarila najgori učinak u njenoj dugoj istoriji usljed gnjeva birača zbog pada životnog standarda i preporoda desničarske Reformske stranke Ujedinjenog Kraljevstva
Ishod će pomoći da se odredi da li stranka, koja je vladala Britanijom samostalno ili u koaliciji oko 100 godina od osnivanja 1834. godine, može da se oporavi iz znatno oslabljenog stanja. Jedan bivši konzervativni poslanik predvidio je “krvoproliće” dok stranka bude pravila plan za povratak na vlast.
“Stranka će pretrpjeti neku vrstu nervnog sloma, koji će trajati neko vrijeme”, rekao je bivši poslanik, koji je želio da ostane anoniman. “A tada će biti neophodno pronaći put naprijed.”
Prema izvorima iz stranke, očekuje se da će se nekoliko poslanika takmičiti za Sunakovu poziciju, pri čemu će desno krilo vjerovatno promovisati dvije bivše ministarke unutrašnjih poslova poznate po strogom stavu prema imigraciji - Priti Patel i Suelu Brejverman - kao i bivšu ministarku trgovine Kemi Badenok, koju je sajt ConservativeHome 2023. proglasio ministarkom godine zbog čvrstog stava prema pitanjima transrodnih osoba.
Izvori stranke su kazali da i kandidati centra spremaju kampanje, te da su u igri ministri unutrašnjih poslova odnosno za bezbjednost u Sunakovoj vladi, Džejms Kleverli i Tom Tagendat.
Stranački savjetnik veteran Piter Boting opisao je bitku za liderstvo kao nadmetanje između onih koji su postali konzervativci zbog bivše premijerke Margaret Tačer - nepokolebljive zagovornice slobodnog tržišta - i onih koji su slijedili modernizatora Dejvida Kamerona, s njegovim paternalističkim “konzervativizmom jedne nacije”.
“Ljudi će željeti velike ličnost koje se lako identifikuju”, rekao je Boting. Postoji veliki broj osoba koje se lako zaboravljaju, ali svi oni misle da mogu biti premijeri.”
Prijetnja od Faražove stranke
Bivši poslanik je rekao da bi Konzervativna stranka trebalo da se pomjeri udesno kako bi odgovorila na izazov Reformske stranke Najdžela Faraža, koji je osvojio mjesto u parlamentu iz osmog pokušaja.
Iako su laburisti na nacionalnom nivou osvojili oko 34 odsto glasova, puno manje nego 1997, preporod Reformske stranke je podijelio desničarske glasove i donio Kiru Starmeru ogromnu većinu po britanskom sistemu “first-past-the-post” u kojem je pobjednik kandidat s najviše glasova, ali ne nužno s većinom.
Faražova stranka je osvojila samo četiri mjesta, ali više od četiri miliona glasova, oko 14 odsto ukupnih.
Rojters navodi da je Reformska stranka uplašila mnoge konzervativce, pri čemu je Faraž, koji je zdušno zagovarao breksit, obećao da će progoniti Konzervativnu stranku i postati glavni glas opozicije.
Njegov uspjeh bi mogao podstaći članove konzervativaca da se zalažu za više populističku strategiju radikalne desnice da povrate popularnost, što nije prihvatljivo za krilo stranke koje je bliže centru.
Nekoliko konzervativaca je reklo Rojtersu da se članstvo stranke osjeća sve više marginalizovanim od Sunakovog imenovanja 2022. bez njihovih glasova, i da želi da stranka povrati ono što smatraju njenim tradicionalnim vrijednostima male države i slobodnih tržišta.
Osipanje
Sadašnja situacija se u velikoj mjeri razlikuje od one iz 2010. kada je Kameron prekinuo dominaciju takozvanih “novih laburista” pod vođstvom Tonija Blera i Gordona Brauna, koji su vladali 13 godina. Iako je pobjeđivala na izborima, Konzervativnom strankom je bilo sve teže upravljati zbog nesuglasica i ogorčenja oko glasanja o izlasku iz Evropske unije.
Skoro svi sagovornici Rojtersa su saglasni da je stranka pala tako nisko da će se mučiti da ostvari snažan izborni učinak na kraju petogodišnjeg mandata laburista.
Više od 70 poslanika se povuklo prije izbora, uključujući bivšu premijerku Terezu Mej i još nekolino ministara. Desetine savjetnika i istraživača je napustilo brod tražeći novi posao, a 12 ministara je izgubilo mjesta na ovim izborima, što je rekordan broj.
Neki konzervativci sumnjaju da će stranka uspjeti da bude efektna opozicija neko vrijeme.
“Ostaće samo vrlo mala, vrlo neiskusna konzervativna parlamentarna stranka”, rekao je jedan njen poslanik, koji je se povukao s političke scene nakon izbora.
“To u suštini znači da će makar u narednih par godina Laburističkoj stranci biti odriješene ruke. Nećemo biti nikakva opozicija.”
On je ocijenio da konzervativci moraju da se promijene i priznaju da centar i desno krilo stranke nisu funkcionisali kao tandem u posljednjih sedam ili osam godina.
“Moramo priznati da trenutno stanje stvari nije održivo”, rekao je poslanik, iz desnog krila stranke.
Rajan Šorthaus, čelnik nezavisnog instituta desnog centra Bright Blue, rekao je da je stranka dospjela u “izborni i ekonomski ćorsokak”.
“Doći će do velike borbe ideja unutar i oko Konzervativne stranke”, rekao je Šorthaus, čiji institut se zalaže za politike desnog centra, ali nije povezan s Konzervativnom strankom.
Njegova organizacija sprovodi strateški pregled kako bi se pozicionirala kao međustranačka organizacija koja može da utiče i na laburističku vladu, rekao je Šorthaus.
“Želimo da... u suštini stvorimo novu opciju desnog centra.”
Bonus video:
