Evropski saveznici u NATO povećavaju svoju vojnu potrošnju, baš kao što je Donald Tramp želio. Oni ukazuju na zajedničke interese, kao što je zabrinutost oko Kine. Oni stvaraju radna mjesta u SAD kupujući američko oružje.
Rječima, djelima i sporazumima o oružju, lideri država-partnera Sjedinjenih Država u NATO zastupaju tu vojnu alijansu na način koji će se vjerovatno dopasti potencijalnom republikanskom predsjedničkom kandidatu. Čak i ako njihove akcije nisu nužno direktno povezane sa Trampovim podsticajem, saveznici ih postavljaju u terminima koje bi on odobrio, a možda za to sebi pripisuju zasluge.
Nije jasno šta bi Tramp uradio u vezi sa učešćem SAD u NATO ako bude izabran. On je odbacio pitanja novinara iako ga je predsjednik Džozef Bajden nazvao "prijetnjom" toj 75-godišnjoj zapadnoj vojnoj alijansi.
Ali evropski lideri su zabrinuti. Sa Rusijom koja intenzivira raketne napade na gradove u Ukrajini, stanjem demokratije u srcu Evrope, bitka za zadržavanje SAD u NATO je mnogo više od političke igre za evropske partnere. Za neke je to egzistencijalno.
"Ako Ukrajina izgubi, moja zemlja je sljedeća. To je jasno", rekao je litvanski ministar spoljnih poslova Gabrijelijus Landsbergis ove nedjelje tokom samita NATO u Vašingtonu.
Njegova vlada povećava porez da bi održala korak sa hitnim naporom koji dijeli većina evropskih članica NATO, da ojača vojne kapacitete kao odgovor na ruski rat u Ukrajini.
Na samitu je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg istakao da su saveznici primili Trampovu poruku, pri čemu rekordan boj članica - 23 od 32 sada troši najmanje dogovorenih dva odsto svog bruto domaćeg proizvoda na vojsku.
"SAD su shvaćene. Saveznici su reagovali", izjavio je Stoltenberg kao odgovor na jedno od mnogih pitanja o mogućem Trampovom povlačenju SAD iz NATO.
Stoltenberg i većina drugih su ranije rekli da je u velikoj mjeri ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine izazvala izdatke članica NATO za bezbjednost u Evropi. Zaista, 2021. godine samo šest saveznika je ispunilo cilj potrošnje.
Poruka iz Evrope koja poziva da država s najvećom vojskom i ekonomijom ostane angažovana je da su SAD dobre za evropske saveznike i NATO. A NATO i evropski saveznici su dobri za SAD. A Evropa koja je sigurna i stabilna je odlično tržište za SAD.
"Odbrana Evrope nije samo odbrana vezana za vrijednosti – ona to jeste, to je savez, to je demokratija, to su vrijednosti. Ali, znate, to je i posao", rekao je Jacek Sieviera, šef poljskog biroa za nacionalnu bezbjednost, u intervjuu za Asošijeted pres pre samita.
Litvanski ministar odbrane Laurinas Kasčiunas naveo je prioritete koje bi njegova zemlja dijelila sa Trampom ako se vrati u Bijelu kuću: da evropsku odbranu učini samopouzdanjom, kupuje više američkog oružja i tako stvara više posla za američku industriju oružja, suočavajući se sa uočenom bezbjednošću prijetnje Zapadu iz Kine, i sankcionisanje Irana.
"Tramp sklapa dogovore", rekao je Kašjunas tokom panel diskusije na samitu. "Mislim da bi trebalo da sjednemo, da se smirimo i ako on pobjedi, da se dogovorimo".
S obzirom na to da su izbori u SAD neizvjesni poslije Bajdenovog lošeg učinka u TV-debati s Trampom i borbe da bi dokazao da je sposoban da služi još četiri godine, evropski zvaničnici moraju da održe delikatnu ravnotežu. Oni javno naglašavaju da će raditi sa onim ko pobjedi na novembarskim izborima, ne želeći da izgleda kao da utiču na politiku SAD govoreći da su zabrinuti za Trampa ili da uvrijede Bajdena tako što se otvoreno pripremaju za još jedno Trampovo predsjedništvo.
Tramp je izazvao uzbunu govoreći s divljenjem o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, čak je nazvao njegovu invaziju na Ukrajinu "genijalnom" i omalovažavajući NATO, pakt o međusobnoj odbrani potpisan 1949. godine kada se Zapad suočio sa Sovjetskim Savezom u Hladnom ratu.
Američki predsjednici i poslanici, uključujući i Bajdena, decenijama su upozoravali Evropu, posebno kada je evropska vojna potrošnja opala poslije raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, da mora da učini više da bi podijelila finansijsku i vojnu odgovornost u NATO-u.
Ali Tramp je sve češće i glasnije upozoravao i tokom tekuće kampanje prijetio da će pozvati Rusiju da napadne NATO saveznike koji ne troše dovoljno na svoju vojsku.
"Samo želim da plate svoje račune. Mi (SAD) štitimo Evropu. Oni nas veoma loše iskorišćavaju", rekao je Tramp za Foks Njuz Radio ove nedjelje dok su se Bajden i lideri NATO okupili u Vašingtonu. On je priznao da su evropski rashodi za odbranu, u stvari, naglo povećani.
Iako ne tako otvoreno kao mađarski lider Viktor Orban, koji je posjetio Trampa u Mar-a-Lagu odmah poslije samita NATO, evropski zvaničnici rade na izgradnji odnosa sa Trampovim taborom, kažu bivše diplomate.
Evropski zvaničnici svrstavaju u svoje posjete i fabrike u američkim gradovima koje proizvode oružje koje njihove zemlje kupuju ili ubacuju tu temu u svoje razgovore, naglašavajući svoj doprinos američkoj ekonomiji.
Sivijera, poljski bezbjednosni zvaničnik, sjeća se Trampovog prvog mandata kao prosperitetnog za Poljsku. Tada je njegova vlada počela da ulaže velika sredstva u američko oružje, uključujući HIMARS raketne sisteme, sisteme protiv-vazduhoplovne odbrane Patriot, borbene avione F-35 i tenkove Abrams.
"Predsjednik Tramp je bio u pravu kada nas je napadao", rekao je poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski na skupu u Vašingtonskom istraživačkom centru u petak. "Dakle, vjerovati u ono gdje se vjerovati mora. Bar djelimično je tako".
Na kraju krajeva, rekao je Danijel Frid, bivši američki ambasador u Poljskoj, sada u istraživačkom centru Atlantskog saveta, Tramp "voli da bude pobjednik".
"Ako Tramp preuzme zasluge i na taj način nastavi američku podršku NATO zato što ga je spasao, pozvao bih Evropljane da to prihvate", rekao je Frid.
Bonus video:
