Ukrajina je od Rusije preuzela inicijativu na bojnom polju prekograničnom ofanzivom u ruskom regionu Kursk, ali zapadni saveznici Kijeva uglavnom ostaju "čudnovato tihi" u vezi sa tom iznenadnom akcijom, ocjenjuje agencija Asošijeted pres, ukazujući takođe da je NATO danas odbio da komentariše ono što se dešava u Kursku.
Nedjelju danas kasnije, dok ruske snage i dalje muku muče sa odgovorom na taj čudni napad, vrhovni zapovjednik ukrajinske vojske general Oleksandr Sirski izašao je u javnost sa podatkom da njegovi vojnici kontrolišu oko 1.000 kvadratnih kilometara u regionu Kursk.
Napad je, kako se čini, iznenadio i mnoge pristalice Ukrajine u NATO i Evropskoj uniji, a nije poznato do koje mere su oni bili obaviješteni o akciji uoči ofanzive - i da li su uopšte bili obaviješteni.
Predsjednik SAD Džozef Bajden je juče rekao novinarima da je u potpunosti u toku sa razvojem situacije, "na svakih četiri do pet sati u posljednih šest dana", i da ukrajinska ofanziva "stvara istinsku dilemu za (ruskog predsjednika Vladimira) Putina."
Kada su ga novinari pitali da bude konkretniji, američki predsjednik je rekao: "To je sve što ću reći o tome dok je stvar aktivna".
U Briselu, portparolka Evropske komisije Nabila Masrali takođe nije željela da ulazi u detalje, rekavši samo da "Evropska unija nije uključena i da ne komentariše operativni razvoj dešavanja na frontu".
"U potpunosti stojimo iza legitmnog izražavanja inherentog prava Ukrajine na samoodbranu i napore da povrati svoj teritorijalni integritet i suverenitet, da odbije od sebe i suzbije ilegalnu agresiju Rusije", rekla je ona novinarima.
Šta Kijev sa ovom akcijom namjerava, nije baš potpuno jasno.
Neki analitičari nagađaju da upad ima za cilj da osnaži položaj Ukrajine u budućim mirovnim pregovorima, a vojni stručnjaci se slažu u ocjeni da bi iznurenim ukrajinskim trupama ova akcija trebalo da pruži nekakvo olakašanje, time što će odvući neprijateljske vojnike sa fronta na istoku Ukrajine, na novi front u samoj Rusiji.
Ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova tvrdi da je cilj operacije zaštita Ukrajine od ruskih napada dugometnim projektilima koji se izvode iz regiona Kurska, i da Ukrajina nije zainteresovana da otme zauzete teritorije, već da zaštiti živote svog stanovništva.
Ministarstvo tvrdi da je Rusija izvela više od 2.000 udara na Ukrajinu sa teritorije Kurska, koristeći projektile, topove, granate, dronove i ploveće bombe.
Uglavnom nemušte i ponekad kontradiktorne reakcije saveznika vlasti u Kijevu djeluju zbunjujuće, mada se čini da se oni slažu u tome da bi ukrajinskim trupama moralo biti dozvoljeno da brane teritoriju svoje zemlje čak i ako to podrazumijeva prekogranične napade na zemlju koja ih napada.
Premijer Poljske Donald Tusk je vrlo jasno podržao upad Ukrajine u Rusiju, iako o tome nije bio konsultovan unaprijed. Prema njegovim riječima, ruske akcije u Ukrajini "sadrže obilježja genocida, zločina protiv čovječnosti, i Ukrajina ima svo pravo da vodi rat na takav način da što efikasnije paralizuje Rusiju u njenim agresivnim namjerama".
NATO je danas odbio da komentariše operacije u Kursku, ali odlazeći generalni sekretar Sjevernoatlantske alijanse Jens Stoltenberg redovno govori da Ukrajina po međunarodnom pravu ima pravo da se brani od agresora i da njeni zapadni saveznici ostaju u okvirima svojih prava da pomognu Kijevu da to i čini.
Sa druge strane, pravni stručnaci se slažu u onome što je u ponedjeljak izjavio portparol ministarstva odbrane Njemačke Arne Kolac - da "međunarodno pravo ovlašćuje zemlju koja se brani, da se to čini i sa teritorije napadača".
Međutim, najveća bezbjednosna organizacija na svijetu - NATO - takođe je izrazito nevoljna da bude uvučena u bilo kakav širi rat sa Rusijom, koja ima ogroman i raznovrsan nuklearni arsenal, a neki saveznici se protive i tome da oružje koje šalju Ukrajini bude korišćeno za napade na rusko tlo.
Primjer je Italija, koja je u ponedjeljak stavila do znanja da njeno oružje ne može da se koristi u tu svrhu.
Ukrajina već koristi američko oružje za prekogranične napade otkako joj je Vašington smanjio ograničenja na tu vrstu upotrebe.
Dio tišine mogao bi poticati i od činjenice da su zapadni saveznici Ukrajine obećali da će joj pomoći da se odbrani, ali ne i da pobijedi - djelom iz bojazni od toga šta bi se potom moglo desiti sa Rusijom i njenim ogromnim nuklearnim arsenalom, ako Putin doživi poraz.
Bivši komandant američke vojske u Evropi, general Ben Hodžis, kritikovao je politiku koju je nazvao "politikom upravljanja eskalacijom" i manjak privrženosti zapadnih saveznika da pomognu Ukrajini da pobijedi Rusiju.
Bonus video:
