Rusija dodala književne kritičare i aktiviste na listu "stranih agenata"

Ruski zakon, uveden 2012. i proširen 2022., zahtijeva od organizacija koje primaju strana sredstva da se registruju kao "strani agenti", podvrgavajući ih opterećujućim zahtjevima izvještavanja, revizije i označavanja

1644 pregleda 4 komentar(a)
Oleg Lekmanov, Foto: Screenshot/Youtube
Oleg Lekmanov, Foto: Screenshot/Youtube

Rusko ministarstvo pravde dodalo je još nekoliko imena na svoju listu takozvanih "stranih agenata".

Među onima koji su upisani u registar "stranih agenata" su poznati književni kritičar i profesor Oleg Lekmanov; političar Nikolaj Kavkazki, član opozicione stranke Jabloko; aktivista i član pokreta Slobodna Udmurtija Artjom Medvedev; bloger Anton Hardin; i novinska kuća Astra.

Lekmanov, gostujući profesor na Univerzitetu Prinston u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), napustio je Rusiju u februaru 2022. zbog svog protivljenja ničim izazvanoj invaziji Moskve na Ukrajinu.

Kavkazki je takođe aktivista za ljudska prava i LGBT. On je oštro osudio rat u Ukrajini i bio je uhapšen šest dana zbog antiratne akcije. Više puta je napadan zbog svojih političkih stavova.

Medvedev, koji se zalaže za nezavisnost regiona Udmurtije od Rusije, učestvovao je u događajima Foruma slobodnih postruskih država, koji su ruske vlasti označile kao "nepoželjnu organizaciju", i kažnjen je.

Hardin je popularan bloger, sa preko 127.000 pretplatnika na svom Telegram kanalu. Protivi se ratu u Ukrajini i govorio je protiv političke represije u Rusiji.

Astra je nezavisni Telegram kanal sa aktuelnim vijestima iz Rusije i svijeta. Takođe objavljuje vijesti koje ne objavljuju zvanični ruski mediji.

Ruski zakon, uveden 2012. i proširen 2022., zahtijeva od organizacija koje primaju strana sredstva da se registruju kao "strani agenti", podvrgavajući ih opterećujućim zahtjevima izvještavanja, revizije i označavanja.

Kritičari kažu da je zakon dio sistematske kampanje gušenja kritika na račun vlade i ograničavanja rada branilaca prava i nezavisnih medija.

U značajnoj presudi ove sedmice, Evropski sud za ljudska prava rekao je da je ruski zakon o "straniim agentima" prekršio Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, te da je "arbitraran" i da se koristi na "previše širok i nepredvidiv način".

Slučaj je sudu iznijelo 107 tužilaca, uključujući velike medije i organizacije za ljudska prava kao što su Ruski servis Radija Slobodna Evropa (Radio Svoboda) i grupa za ljudska prava Memorijal.

Sud je 22. oktobra presudio da je zakon nametnuo "ozbiljna ograničenja" aktivnosti tužilaca i utvrdio da je njihovo označavanje kao "strani agenti" predstavljalo "zastrašivanje".

Bonus video: