Evropska komisija (EK) je juče usvojila svoj godišnji Paket proširenja, koji pruža detaljnu procjenu stanja i napretka koji su postigle Srbija, Bosna i Hercegovina, Albanija, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Crna Gora, Gruzija, Moldavija, Ukrajina i Turska na svom putu ka pristupanju EU. Procjene su praćene preporukama i smjernicama o reformskim prioritetima.
Uz ocjenu da je Srbija ispunila mjerila za otvaranje klastera 3 koji se odnosi na konkurentnost i inkluzivni rast i da je taj klaster tehnički spreman za otvaranje, EK je u ovogodišnjem izvještaju kritikovala nedovoljni napredak Srbije u ključnim pitanjima koja se odnose na slobodu izražavanja i usklađivanje sa spoljnom politikom Evropske unije (EU) uključujući i sankcije protiv Rusije, dodajući da sveukupni tempo pristupnih pregovora i dalje zavisi od reformi i normalizacije odnosa s Kosovom.
U izvještaju EK ocjenjuje da Srbija nije ostvarila napredak u oblasti slobode izražavanja u odnosu na prošlogodišnje preporuke.
“Slučajevi prijetnji, zastrašivanja, govora mržnje i nasilja prema novinarima, uključujući novinarke, i dalje su prisutni, čak i na lokalnom nivou. Kontinuirane izjave visokih zvaničnika o svakodnevnom i istraživačkom radu novinara imaju zastrašujući efekat na slobodu izražavanja”, navodi se u poglavlju Izvještaja, koje se odnosi na slobodu izražavanja.
Tokom predstojeće godine Srbija bi naročito trebalo da ojača zaštitu i bezbjednost novinara tako što će se visoki zvaničnici uzdržati od etiketiranja ili verbalnih napada na novinare, te da se sve prijetnje i slučajevi fizičkog i verbalnog nasilja prate i, prema potrebi, javno osude, istraže ili procesuiraju.
U izvještaju EK, takođe se ocjenjuje da tokom perioda na koji se izvještaj odnosi nije ostvaren napredak u spoljnoj i bezbjednosnoj politici, jer su pojedini postupci i izjave Beograda bili u suprotnosti sa stavovima EU.
Mada je Srbija nastavila saradnju sa EU u cilju sprečavanja zaobilaženja sankcija Rusiji i nastavila da pruža finansijsku i humanitarnu pomoć Ukrajini, ta zemlja je održavala visoke nivoe odnosa sa Moskvom, što otvara pitanja o njenom strateškom pravcu. Takođe je intenzivirala odnose sa Kinom, uključujući stupanje na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini sa tom državom 1. jula 2024, što predstavlja strateški izazov.
Komisija, između ostalog, traži od zvaničnog Beograda da unaprijedi usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU i da preduzme vjerodostojne napore da smanji prostor za strano miješanje i manipulaciju informacijama, uključujući dezinformacije, i preduzme mjere za jačanje otpornosti društva na te i druge oblike hibridnih prijetnji.
Visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel govorio je juče u Briselu o neophodnosti usklađivanja zemalja kandidata za članstvo sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, istakavši da je to pokazatelj da kandidati dijele evropske vrijednosti i geopolitičke ciljeve. “Jednostavno ne možete održavati odnose s Rusijom i pretvarati se kao da se ništa nije promijenilo i očekivati da će vaša zemlja biti dio EU u takvoj situaciji. Treba birati jedno ili drugo”, kazao je Borel.
Borel je istakao da su se neke zemlje potpuno uskladile s politikom EU, pomenuvši Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Crnu Goru, BiH i Kosovo, kao i da su Ukrajina i Moldavija značajno unaprijedile svoju usklađenost sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.
Jednostavno ne možete održavati odnose s Rusijom i pretvarati se kao da se ništa nije promijenilo i očekivati da će vaša zemlja biti dio EU u takvoj situaciji. Treba birati jedno ili drugo, kazao je Žozep Borel
“Prije ili kasnije morate uskladiti svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku s politikom EU. U protivnom će pitanje članstva biti ugroženo”, rekao je Borel i dodao da EU ne treba biti samo veća, nego i snažnija. “Želimo nove države, ali želimo da smo s njima zajednički snažniji”, kazao je Borel.
Što se tiče dijaloga sa Kosovom, koji je ključan za napredak Srbije prema EU, obje zemlje su učestvovale, “ali moraju pokazati ozbiljniju i konstruktivniju posvećenost kako bi unaprijedili proces normalizacije”, stoji u Izvještaju. U narednom periodu, Srbija i Kosovo treba da ulože dodatne značajne napore kako bi izbjegli postupke koji narušavaju stabilnost i retoriku koja nije pogodna za dijalog i pomirenje. Od Kosova se očekuje da počne proces koji će dovesti do osnivanja Zajednice srpskih opština na osnovu evropskog predloga koji je predstavljen objema stranama 21. oktobra 2023. Od Beograda se, sa druge strane očekuje da počne da ispunjava svoje obaveze iz Sporazuma paralelno s priznavanjem kosovskih dokumenata, simbola i institucija.
Komentarišući dijalog Beograda i Prištine, Borel je juče nakon predstavljanja izvještaja, kazao da je postignuto mnogo sporazuma ali, da, “nažalost, pitanje primjene još nije riješeno”. “I za Srbiju i Kosovo dinamika proširenja i napredak u dijalogu u cilju normalizacije odnosa mora ići ruku pod ruku. Ne može se jedno učiniti, a drugo ne”, rekao je Borel.
U Izvještaju EK se ocjenjuje da je Srbija ostala posvećena održavanju dobrih bilateralnih odnosa sa drugim zemljama u procesu proširenja, kao i sa susjednim državama članicama EU. “Odnosi sa Crnom Gorom su generalno stabilni, međutim, povremene međusobne optužbe se nastavljaju”, navodi se. Dodaje se da su odnosi sa Hrvatskom i dalje obilježeni povremenim antagonističkim javnim razmjenama i diplomatskim demaršima, dok su odnosi sa BiH dobri i generalno stabilni, mada je rezolucija Ujedinjenih nacija o Srebrenici dovela do političkih tenzija.
Kada su u pitanju istraživanje i procesuiranje slučajeva ratnih zločina, Srbija tek treba da pokaže istinsku posvećenost, smatra Evropska komisija. “Brojne političke partije, političari i mediji u Srbiji nastavili su da pružaju podršku osuđenim ratnim zločincima i da im daju javni prostor, kao i da negiraju ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici, bez posljedica”, navodi se u Izvještaju.
Takođe se ističe da Organizacije civilnog društva (OCD) u Srbiji djeluju u teškom okruženju.
Verbalni napadi i kampanje diskreditacije protiv nekih organizacija civilnog društva su se intenzivirali, uključujući i od strane visokih zvaničnika. Kampanje su takođe vođene od strane tabloidnih medija, uključujući i objelodanjivanje ličnih podataka aktivista OCD-a. Branitelji ljudskih prava koji su bili meta napada špijunskim softverom nisu podnijeli zvaničnu prijavu zbog nedostatka povjerenja u proces. Organizacije i pojedinci koji kritikuju vlasti i dalje su pod pritiskom, posebno oni koji prate navodne izborne nepravilnosti i ekološke štete ili oni koji protestuju protiv glorifikacije ratnih zločinaca i eksploatacije litijuma. “Veliki broj strateških tužbi protiv javnog učešća (SLAPP), posebno onih koje pokreću članovi nacionalnih i lokalnih vlasti, predstavlja ozbiljnu zabrinutost”, ocjenjuje Evropska komisija.
U izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine, navodi se da je posvećenost političkog rukovodstva strateškom cilju evropskih integracija donijela opipljive rezultate, posebno kroz usvajanje zakona o integritetu pravosuđa, borbi protiv pranja novca i sukoba interesa.
Napredak je ostvaren i u upravljanju migracijama te potpunom usklađivanju sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.
U izvještaju se navodi da je upravljanje uglavnom zadovoljavajuće te da je Savjet ministara BiH preduzeo korake ka usvajanju reformi povezanih sa EU, sa konkretnim rezultatima prije izvještaja Komisije u martu 2024. godine, iako je pozitivan reformistički zamah od tada zastao.
Konstatuje se da je sprovođenje izbora negativno pogođeno diskriminatornim elementima ustavnog sistema i nedostatkom integriteta izbornog procesa.
Izvršna vlast ima ograničene kapacitete za koordinaciju i planiranje politika. Entitet Republika Srpska (RS) nastavio je da ne priznaje odluke Ustavnog suda, kršeći ustavni i pravni poredak, što dovodi u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda. Rukovodstvo entiteta nastavilo je sa secesionističkom retorikom. Nezavisne institucije su i dalje slabe.
Organizacije civilnog društva djeluju u ograničenom okruženju, posebno u RS.
Ostvaren je ograničen napredak u funkcionisanju pravosuđa. Uporni i očigledni znaci pogoršanja i dalje zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i obnovu povjerenja javnosti u pravosuđe. Loše funkcionisanje pravosudnog sistema nastavilo je da podriva prava građana i borbu protiv korupcije.
Rezultati u borbi protiv korupcije (uključujući onu na visokom nivou) i dalje su slabi zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja. Tužilaštva su, međutim, napredovala u brojnim istragama za slučajeve korupcije na visokom nivou. Navodi se da zakon na državnom noivou o sprečavanju sukoba interesa, usvojen u martu 2024. predstavlja značajan korak naprijed, iako još nije u potpunosti u skladu sa evropskim standardima.
Što se tiče osnovnih prava, navodi se da je opšti okvir uglavnom uspostavljen, ali ga treba poboljšati. BiH mora hitno da usvoji ustavne i izborne reforme kako bi osigurala da su svi građani u mogućnosti da efikasno ostvaruju svoja politička prava.
Sloboda okupljanja je i dalje ograničena, a civilno društvo je na meti, posebno u RS. Vlada tog entiteta je povukla nacrt zakona koji targetira grupe civilnog društva kao “strane agente”, navodi se u izvještaju i dodaje da takvu zakonodavnu inicijativu ne bi trebalo ponovo uvoditi, jer bi to bio korak unazad.
U oblasti slobode izražavanja, slobode medija i zaštite novinara nije bilo napretka.
“Politički pritisak, zastrašivanje i uznemiravanje novinara se nastavljaju, uključujući fizičke i verbalne napade, bez odgovarajuće institucionalne reakcije. Politički uticaj na javne servise i dalje traje, a njihova finansijska održivost je sve više ugrožena. Krivične sankcije za klevetu u RS ozbiljno utiču na slobodu izražavanja i medija i imaju zastrašujući efekat”, navodi se u izvještaju.
Evropski savjet je u martu 2024. odlučio da otvori pristupne pregovore sa BiH. Komisija priprema pregovarački okvir sa ciljem da ga Savjet usvoji onog trenutka kada se budu preduzeli svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije iz oktobra 2022.
EK je ocijenila da je Sjeverna Makedonija posvećena članstvu u EU, ali da su neophodne suštinske reforme i napredak u ustavnim izmjenama. Sjeverna Makedonija treba da nastavi sa sprovođenjem reformi povezanih sa EU, posebno u okviru klastera osnovnih vrijednosti, posebno u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Povjerenje u pravosudni sistem mora se ojačati.
U Izvještaju se naglašava se da zemlja treba da sprovede suštinske reforme u vezi sa članstvom u EU, da održava dobre odnose sa drugim zemljama uključenim u proces proširenja i da nastavi da se angažuje u regionalnim inicijativama.
“Postojeće bilateralne sporazume sa susjednim zemljama treba da sprovode u dobroj namjeri sve strane, uključujući Prespanski sporazum Sjeverne Makedonije i Grčke i Sporazum o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji sa Bugarskom”, navodi se u Izvještaju o napretku.
U tekstu se ističe da i pored pokušaja, do sada nije učinjen napredak u donošenju ustavnih amandmana, za koje se država obavezala da će započeti i sprovesti kako bi u Ustav uključila građane koji žive u granicama države i koji su dio drugih naroda, kao što su Bugari, kako je navedeno u zaključcima Savjeta EU od 18. jula 2022.
“Potrebni su stalni i odlučni koraci kako bi se ubrzala implementacija reformi EU i krenulo naprijed u procesu pregovora o pristupanju EU. Međupartijska saradnja ostaje od vitalnog značaja u tom pogledu”, naglašava se.
Kada je riječ o Albaniji, Komisija pozdravlja otvaranje pregovora o klasteru osnovnih vrijednosti na drugoj međuvladinoj konferenciji održanoj 15. oktobra 2024. Od suštinskog je značaja da vlasti dodatno intenziviraju tempo reformi usmjerenih ka EU, posebno u oblasti vladavine prava, konsolidacije rezultata u sprovođenju zakona, efikasnoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i promociji osnovnih prava, uključujući slobodu izražavanja i medija gdje nije zabilježen nikakav napredak u posljednjoj godini.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je povodom objavljivanja Paketa proširenja za 2024. da napet geopolitički kontekst više nego išta govori u prilog ponovnom ujedinjenju Evrope pod vrijednostima demokratije i vladavine prava.
“Već smo napravili velike korake tokom posljednjih godina ka integraciji novih članica. A proširenje će ostati top prioritet nove Komisije”, istakla je Fon der Lajen.
U saopštenju Komisije navodi se da je proširenje i dalje proces zasnovan na zaslugama i da zavisi od objektivnog napretka svih partnera, kao i da zahtijeva odlučnost u sprovođenju nepovratnih reformi u svim oblastima prava EU.
Bonus video:
