Ukrajinska vojska je izvjestila o žestokim borbama u blizini industrijskog grada Kurakove i priznala da su ruske snage izvele preko 100 napada oko ključnog sela u Donbasu, iako nije komentarisala tvrdnju Moskve da ga je zauzela, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Komentari 3. novembra prate noć u kojoj su Rusija i Ukrajina ponovo pokrenule napade dronovima jedna na drugu, a ruski dronovi su u ranim jutarnjim satima oštetili zgrade i dalekovode u Kijevu.
Rusko ministarstvo odbrane je u međuvremenu saopštilo da je Ukrajina lansirala skoro 20 dronova na ciljeve na jugu Rusije, ali tvrdi da su svi presretnuti.
Ruske trupe 3. novembra tvrde da su zauzele selo u Donbasu koje se nalazi manje od 6 kilometara od Pokrovska, glavnog logističkog čvorišta.
Ruske snage su "oslobodile naselje Višnjeve nakon ofanzivnih operacija", saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Kijev nije odmah komentarisao tu tvrdnju, ali je ukrajinski Generalštab u svom dnevnom ažuriranju priznao da su ruske snage izvele 19 napada na oblast Pokrovsk.
"U obuzdavanju pritiska, odbrambene snage su odbile neprijateljske napade. Okupatori fokusiraju svoje glavne napore u blizini (sela) Promin i Višnjeve".
Dodaje se da je "najvrelija situacija" u blizini industrijskog grada Kurakove.
Dan ranije, ruske trupe su tvrdile da su zauzele Kurahivku, još jedno, veće selo koje se nalazi u blizini Kurahova, na glavnom rezervoaru.
"Neprijatelj je trenutno 110 puta napao položaje odbrambenih snaga. Najaktivniji je na pravcu Kurakovo i Pokrovsk, gdje je izveo više od polovine svih napada", navodi se.
Zauzimanje Pokrovska, ključne tačke tranzita i snabdijevanja Ukrajine koja povezuje nekoliko glavnih ispostava u Donbasu, jedan je od glavnih ciljeva Rusije u regionu. Takođe je dom velikog rudnika koksa koji je ključan za proizvodnju čelika u Ukrajini.
Ukrajina se bori sa ljudstvom, kao i sa nedostatkom opreme i naoružanja, što ometa njenu sposobnost da izdrži rusko napredovanje.
Američko ministarstvo odbrane najavilo je novi paket oružja i druge opreme vrijedan 425 miliona dolara za Kijev, iako nije jasno kada će stići ili hoće li napraviti razliku na bojnom polju.
Najava od 1. novembra je vjerovatno bila posljednja prije izbora u SAD, 5. novembra, što će se pokazati ključnim za buduću podršku Zapada Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mjesecima je pozivao zapadne dobavljače da dozvole Kijevu da koristi svoje napredno oružje za napade dublje u Rusiju, a prošle sedmice ih je optužio za nedjelovanje kao odgovor na navodni plan Rusije da rasporedi hiljade sjevernokorejskih vojnika u Ukrajinu.
Sjedinjene Države i saveznici odbacili su korišćenje zapadnog oružja za napad duboko u Rusiji zbog straha da bi to moglo rezultirati nuklearnom odmazdom Moskve.
U međuvremenu, u izvještaju Vašington Posta navodi se da se lideri EU "spremaju za mogući prekid transatlantskih odnosa u slučaju da bivši predsjednik Donald Tramp pobijedi" na predsjedničkim izborima 5. novembra.
"Šta će se dogoditi ako u Americi po drugi put bude izabran predsjednik koji proglasi NATO zastarjelim i više ne želi da ispunjava bezbjednosna obećanja?", rekao je svojim pristalicama Fridrih Merc, lider njemačkih konzervativnih demokršćana, citirao je Post.
"Onda ćemo biti sami. I pod tim ne mislim samo na nas Njemce, već na nas Evropljane".
Tramp, koji je u tijesnoj borbi s demokratskom potpredsjednicom Kamalom Haris, izrazio je sumnju u održivost NATO-a i dao prednost, kako njegovi kritičari kažu, proruskoj politici. Haris je snažno podržavala nastavak pomoći Ukrajini.
Bonus video:
