Moldavija je u nedjelju potvrdila svoju evropsku orijentaciju ponovnim izborom Maje Sandu, u drugom krugu predsjedničkih izbora poslije napetosti i u pozadini sumnji o ruskom miješanju.
"Danas ste, dragi Moldavci, održali lekciju iz demokratije dostojnu da se nađe u istorijskim knjigama", rekla je kasno sinoć 52-godišnja Sandu u svom izbornom štabu.
Ona je osvojila 54,9 odsto glasova, u poređenju sa 45 odsto za Aleksandra Stojanogla, 57-godišnjeg bivšeg tužioca kojeg podržavaju proruski socijalisti.
Aleksandar Stojanoglo je držao rano vođstvo koje je nastavilo da se smanjuje jer su se prebrojavali glasovi iz velikih gradova, gdje Sandu ima najveću podršku.
Kao i tokom nedavnih parlamentarnih izbora u Gruziji, još jednoj bivšoj sovjetskoj republici, Rusija je optužena za miješanje u izborni proces, što je Kremlj kategorički odbacio.
Međutim, ovog puta ishod je bio povoljan za proevropski tabor.
Brisel je reagovao veoma brzo. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je rekla da je "zadovoljna što će nastaviti da radi sa Majom Sandu za evropsku budućnost".
Francuski predsjednik Emanuel Makron je takođe rekao da je zadovoljan što je "demokratija pobijedila sva miješanja".
Maja Sandu, prva žena koja je, 2020. godine, zauzela najvišu funkciju u Moldaviji koja se nalazi između NATO-a i ruske sfere uticaja, je poslije početka ruske invazije na susjednu Ukrajinu okrenula leđa predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu i napravila jasan zaokret ka Zapadu.
Sandu je osvojila najviše glasova i u prvom krugu predsjedničkih izbora 20. oktobra, ali je, u drugom krugu, njen protivnik Stojanoglo računao na podršku glasaća nekoliko malih kandidata.
Centralna izborna komisija saopštila je da je izlaznost premašila 54 odsto, što je više nego u prvom krugu, ali i više nego u drugom krugu predsjedničkih izbora 2020. godine.
U državi koja se nalazi na raskrsnici političke podjele između istoka i zapada, aktuelna predsjednica Maja Sandu pobijedila je 20. oktobra u prvom krugu izbora, s 42 odsto osvojenih glasova.
Njen glavni protivkandidat, bivši glavni tužilac Aleksandar Stojanoglo, koji je dobio podršku proruske Stranke socijalista Moldavije, u prvom krugu je dobio 26 odsto glasova birača.
"Lopovi žele kupiti naše glasove, žele kupiti našu državu, ali moć naroda je beskrajno veća od svake njihove zlobe. Snaga Moldavije je u svakome od vas. Glavu gore, Moldavci", kazala je Sandu novinarima na biralištu nakon što je glasala.
Izbori u Moldaviji održani su usred optužbi za rusko uplitanje u predsjedničku trku i referendum o potencijalnoj daljoj integraciji Moldavije u Evropsku uniju, što je smjer koji Sandu i njene pristalice podržavaju.
Referendum za integraciju Moldavije u Evropsku uniju, održan istovremeno s predsjedničkim izborima, prošao je s 50,38 odsto glasova za proevropsku struju, usprkos tome što je tabor "ne" bio u vođstvu sve do ranih sati 21. oktobra.
No, Sandu je ubrzo utvrdila da su "kriminalne grupe zajedno sa stranim snagama" pokušale "kupiti 300.000 glasova".
Savjetnik predsjednice za nacionalnu bezbjednost Stanislav Secrieru objavio je na društvenoj mreži Iks da je došlo do "masovnog uplitanja" Rusije u glasanje u drugom krugu.
"Pokušaj s velikim potencijalom da se iskrivi ishod", naveo je u objavi, ne iznoseći detalje.
Ankete su takođe pokazale da će Sandu lako pobijediti u prvom krugu predsjedničkih izbora, ali socijalistički protivkandidat Stojanoglo iznenadio je ukupnim rezultatom boljim od očekivanog, iznudivši drugi krug glasanja.
Moldavija ima nešto više od tri miliona registrovanih birača, uključujući i one u dijaspori. Predsjednik može obavljati tu dužnost u dva uzastopna četvorogodišnja mandata.
Sandu (52) je diplomirala na Harvardu i nekada je bila zaposlena Svjetskoj banci. Postala je prva žena predsjednica Moldavije, s uvjerljivom pobjedom 2020. godine, u izbornoj trci sa snažnom proevropskom porukom i obećavajući borbu protiv korupcije.
No, podrška joj je oslabila usred pandemije koronavirusa i opustošene ekonomije, kao i rastuće napetosti s Rusijom.
Kao predsjednica, Sandu je imala ključnu ulogu u osiguravanju kandidature Moldavije za buduće članstvo u EU, što je postalo posebno bitno nakon ruske invazije na Ukrajinu nekoliko mjeseci ranije.
Tokom predsjedničkog mandata, Sandu su kritikovale prokremaljske političke stranke koje su je optuživale za potpirivanje sukoba s Moskvom.
Stojanoglo (57) je bio glavni tužilac Moldavije između 2019. i 2021. i njegova kampanja bila je posvećena zakonu i redu, iako je kritikovan zbog navodnog neuspjeha u rješavanju korupcije na visokom nivou.
Stojanoglo je tvrdio da nije politički opredijeljen i odbacio je optužbe da je "čovjek Moskve". Njegova reakcija na rat u Ukrajini bila je dvosmislena, jer se izjasnio da ima "negativan stav" prema sukobu, ali ne osuđujući direktno Rusiju za invaziju.
Moldavija je jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja s značajnom ruskom manjinom i separatističkom regijom Transdnjestar koja se nalazi na lijevoj obali rijeke Dnjestar, a koju podržava Moskva.
Rusija, koja još uvijek ima oko 1.500 vojnika u moldavskom separatističkom Pridnjestarskom regionu, rekla je 1. novembra da prati drugi krug izbora, ali je negirala bilo kakvo uplitanje uprkos suprotnim optužbama Sandu i Zapada.
Odvojeno, Moldavski Nacionalni centar za borbu protiv korupcije (CNA) objavio je 1. novembra da su policija i tužioci sproveli raciju na nekoliko lokacija u zemlji u okviru šest krivičnih istraga o korupciji na izborima.
Bonus video:
