Njemačke opozicione stranke i poslovne grupe pozvale su juče kancelara Olafa Šolca da brzo pokrene nove izbore kako bi političku neizvjesnost sveo na minimum nakon raspada njegove tročlane koalicije.
Do pada vlade je došlo u srijedu kada su višegodišnje tenzije kulminirale svađom oko toga kako popuniti deficit u budžetu od više milijardi i oživjeti najveću ekonomiju Evrope.
Kancelar je rekao da će održati glasanje o povjerenju u januaru, na kojem će vjerovatno izgubiti, što bi izazvalo nove izbore do kraja marta, šest mjeseci prije nego što su planirani.
Šolc je zbog krize odustao od puta na jučerašnji samit Evropske unije u Budimpešti i otkazao prisustvo sljedećem samitu Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama.
On je rekao da je smijenio ministra finansija Kristijana Lindnera iz fiskalno konzervativnih Slobodnih demokrata (FDP) zbog opstrukcije rješavanja sporova u vezi sa budžetom. Kap koja je prelila čašu bila je njegova opstrukcija Šolcovog plana da ublaži ograničenja zaduživanja kako bi povećao podršku Ukrajini u budžetu za 2025. godinu za tri milijarde eura, prenio je Rojters.
Smjena Lindnera dovela je do toga da FDP napusti koaliciju, pa su Šolcov SPD i Zeleni ostali da vode manjinsku vladu i oslanjaju se na improvizovane većine za usvajanje bilo kojih značajnih mjera u parlamentu.
Pad vlade će donijeti dodatne ekonomske probleme narednih mjeseci i samo tračak nade za oboljelog evropskog ekonomskog giganta ako to dovede do manje nestabilne vlade i koherentnije politike, ocjenjuje Rojters.
Kap koja je prelila čašu bila je Lindnerova opstrukcija Šolcovog plana da ublaži ograničenja zaduživanja kako bi povećao podršku Ukrajini u budžetu za 2025. za tri milijarde eura
Višemjesečne prepirke u koaliciji su dodatno narušile povjerenje u ekonomiju koja se bori sa visokim troškovima energije i slabljenjem konkurentnosti. Do njenog raspada je došlo u kritičnom trenutku za njemačku ekonomiju, samo nekoliko sati pošto je Donald Tramp pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD, čime je povećana mogućnost trgovinskog rata sa glavnim partnerom Njemačke u toj oblasti, piše britanska agencija.
Ekonomija Njemačke zaostaje sa prosjekom Evropske unije od 2021. a se očekuje se da ove godine zabilježi pad drugu godinu zaredom, što je najgori učinak među vodećim ekonomijama Grupe sedam.
Rojters predviđa da će raspad koalicije zadati novi udarac potrošnji i investicijama, koje su već na putu opadanja, pri čemu je trećina njemačkih kompanija najavila planove za njihovo smanjenje.
“U kombinaciji sa Trampovom pobjedom, ekonomsko povjerenje će vjerovatno značajno opasti i čini vjerovatnijim smanjenje ekonomije u četvrtom kvartalu”, rekao je Karsten Brzeski, šef makroekonomije u ING banci.
“S obzirom na to da se izbori očekuju u martu, nada je da će nova vlada okončati ekonomsku paralizu i konačno donijeti jasnu ekonomsku politiku i stabilnost”, izjavio je Brzeski.
Trenutno u anketama vode demohrišćani (CDU), ali nema većine za koaliciju isključivo desnog ili lijevog centra. To sugeriše da bi u budućnosti moglo biti jednako teško doći do kompromisa oko politika, kaže Greg Fuzesi, analitičar u Dži Pi Morganu.
“U tom smislu, napominjemo da će novi izbori donijeti sličnu vladu”, rekao je.
Međutim, postoje očekivanja da bi bilo kakva nova vlada mogla barem donekle podstaći ekonomiju.
“Kada se situacija stabilizuje i nova vlada sa svježim programom preuzme vlast poslije vanrednih izbora, efekat će vjerovatno biti pozitivan”, smatra Holger Šmiding, glavni ekonomista u Berenbergu.
Na kratki rok, vjerovatno kašnjenje budžeta za sljedeću godinu znači da neće biti sredstava za nove projekte, iako bi neki izdaci poput dodatne pomoći Ukrajini mogli biti odobreni. Vlada je usvojila budžet tokom ljeta i trebalo je da ga parlament odobri do kraja godine, ali sada bi mogao biti odložen do sredine 2025.
Međutim, prema pisanju Rojtersa, odlazak ministra finansija mogao bi omogućiti više potrošnje za podršku oslabljenoj ekonomiji. Šolc tvrdi da Njemačka ima dovoljan prostor za trošenje a da ne ugrozi zdravlje finansija.
“Među svim velikim ekonomski snažnim demokratijama, imamo ubjedljivo najniži dug”, rekao je Šolc u srijedu. “Postoje rješenja kako možemo da finansiramo naše javne institucije i odgovornosti na održiv način”.
Ankete pokazuju da trenutno ne postoji jasan put do stabilne koalicije
Očekuje se da će javni dug Njemačke 2024. iznositi 64% BDP-a sa budžetskim deficitom od 1,75%, što je daleko ispod limita EU od 3%. U međuvremenu, Francuska očekuje da će njen odnos duga prema BDP-u ove godine dostići 113%, a Italija 135%.
Uz predlog budžeta, vlada je usvojila i paket od 49 mjera za koje se procjenjuje da bi mogle generisati dodatni rast od preko pola procenta u 2025. godini.
Te planove mora odobriti parlament ove godine kako bi se sprovele, što znači da su vladajućoj koaliciji potrebni glasovi opozicionih konzervativaca u gornjem domu, koji predstavlja 16 njemačkih saveznih država.
Šolc je rekao da će sa liderom opozicije iz CDU, Fridrihom Mercom, razgovarati o mogućoj saradnji u koracima potrebnim za jačanje njemačke ekonomije i odbrane.
“Naša ekonomija ne može da čeka do novih izbora”, rekao je Šolc.
Izvor iz vlade je rekao da Šolc i Merc na sastanku nisu uspjeli da riješe zastoj.
Predstojeći Trampov mandat naglašava hitnost situacije, ističe Rojters.
U izvještaju njemačkog ekonomskog instituta IW navodi se da, u scenariju gdje bi nova američka administracija nametnula carine Evropskoj uniji od 20%, kako je Tramp nagovijestio tokom kampanje, a EU odgovorila recipročno, njemačka ekonomija, zavisna od izvoza, mogla bi da se smanji za čak 1,5% 2027. i 2028.
Trenutne prognoze pokazuju da ekonomiji prijeti stagnacija ili dalji pad sljedeće godine, što bi značilo najduži period bez ekonomskog rasta od njemačkog ujedinjenja 1990. godine.
Bonus video:
