Radio Slobodna Evropa (RSE) je 18. marta objavio da je podnio tužbu protiv Američke agencije za globalne medije (USAGM), zajedno sa zvaničnicima USAGM-a Kari Lejk i Viktorom Moralesom, kako bi spriječio njihov pokušaj ukidanja federalne subvencije RSE-a.
U tužbi se tvrdi da uskraćivanje sredstava koje je Kongres odobrio za RSE krši savezne zakone i Ustav Sjedinjenih Američkih Država (SAD), koji Kongresu daje isključivu ovlast nad federalnom potrošnjom.
Tužba je podnesena Okružnom sudu SAD-a za Distrikt Kolumbija.
"Ovo nije vrijeme da se prepusti teren propagandi i cenzuri američkih protivnika", rekao je predsjednik i izvršni direktor RSE-a Stephen Capus.
"Vjerujemo da je zakon na našoj strani i da je slavlje našeg propadanja od strane despota širom svijeta preuranjeno", dodao je.
Morales je vršilac dužnosti izvršnog direktora USAGM-a, dok je Lejk viši savjetnik Moralesa.
Vijest o tužbi dolazi dok političari Evropske unije kažu da nastavljaju svoje napore za moguću podršku RSE-u nakon što je američka vlada odlučila smanjiti finansiranje praškog emitera, zbog zabrinutosti da bi njegovo zatvaranje bilo udarac za prodemokratske medije.
Češki ministar za evropske poslove Martin Dvorak rekao je novinarima u Briselu da je nekoliko nacija do sada podržalo inicijativu, ali da blok mora brzo djelovati jer bi "bila velika greška dopustiti da ova institucija umre".
"Moramo pokrenuti interes i sastati se s komesarima i nekim državama. U ovom trenutku, tu inicijativu je podržalo sedam drugih nacija, a nakon što inicijativu objavimo na Vijeću za opće poslove, pridružit će nam se još zemalja", rekao je Dvorak, dodajući da se pitanje mora riješiti u roku od "nekoliko sedmica".
Na inicijativu Češke Republike, sastanak ministara vanjskih poslova 27 članica bloka 17. marta razmatrao je pitanje budućnosti RSE-a zbog smanjenja sredstava koje je Kongres odobrio, a koje je administracija predsjednika Donalda Trampa smanjila tokom vikenda.
Zemlje EU izražavaju podršku RSE-u
Iako Dvorak nije želio otkriti imena zemalja koje su izrazile podršku ovom potezu, diplomatski izvori su za RSE rekli da su među zemljama koje podržavaju inicijativu Njemačka, Austrija, Švedska, Nizozemska, Belgija, Slovenija, Poljska, Češka Republika i tri baltičke zemlje.
"Finansijski izazovi s kojima se suočava Radio Slobodna Evropa ozbiljno ugrožavaju nezavisno novinarstvo u regijama gdje je sloboda medija ugušena, od Rusije i Bjelorusije do Irana i Afganistana", rekao je belgijski ministar vanjskih poslova Maksim Prevot u objavi na Iks-u.
"Ako RSE nestane, dezinformacije i propaganda će popuniti prazninu. To bi bila direktna pobjeda za one koji žele potkopati demokratiju... Evropa to ne može dopustiti. Zaštita slobodnih medija znači zaštitu demokratije. Pristup izvještavanju zasnovanom na činjenicama nije samo princip, već je nužnost za sigurnost i osnovne slobode", dodao je.
Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavski rekao je nakon sastanka ministara vanjskih poslova 17. marta da je osjetio "određeni interes" drugih članica EU za inicijativu njegove zemlje, te da je "naša odgovornost ozbiljno se pozabaviti ovim pitanjem".
Istorija Radija Slobodna Evropa tokom Hladnog rata
Lipavskijev poljski kolega, Radek Sikorski, također je izrazio podršku RSE-u, prisjećajući se kako je njegov otac slušao ovu stanicu, kao i emiter Glas Amerike, tokom Hladnog rata.
"Tako smo saznali osnovne činjenice o našim zemljama jer je komunistička propaganda bila strogo kontrolisana", rekao je novinarima. "I ove institucije nastavljaju raditi sličan posao za autokratije danas."
"Švedska je potpisala češku inicijativu da se pronađu načini na koje EU i njene članice mogu podržati Radio Slobodna Evropa i njegovu ulogu kao glasa slobode, tamo gdje je to najpotrebnije", rekla je švedska ministrica za evropske poslove Jessica Rosencrantz.
Trump je 14. marta potpisao izvršnu naredbu koja ima za cilj smanjenje sedam saveznih agencija, uključujući USAGM, koji nadgleda RSE i druge savezne emitere.
Naredba, koja također cilja agencije koje se bave beskućništvom, radnim sporovima i razvojem zajednice, dala je čelnicima svake imenovane vladine jedinice sedam dana da podnesu izvještaj kojim potvrđuju punu usklađenost.
Nekoliko sati nakon što je izvršna naredba objavljena, u pismu USAGM-a se navodi da je odobrenje koje je odobrio Kongres za RSE ukinuto.
Šef RSE-a Capus rekao je da bi ukidanje sporazuma o subvenciji bilo "ogroman poklon neprijateljima Amerike", što su ponovili mnogi borci za medijska prava, zagovornici demokratije i političari.
'Ključna slamka spasa'
Američka senatorka Džin Šašin, vodeća demokratkinja u Senatskom odboru za vanjske poslove, rekla je: "Najnoviji napor Trampove administracije da demontira entitete koje je osnovao i finansirao Kongres, a koji pružaju tačne, nepristrasne informacije stotinama miliona ljudi u zemljama gdje je sloboda medija napadnuta, podriva američku posvećenost demokratiji."
"Ako predsjednik Tramp uspije, oni koji zavise od nezavisnih medija podržanih od strane SAD-a kao alternative kineskim i kremaljskim medijskim kućama, kao i oni koji žive pod autoritarnim režimima, izgubiće ključnu slamku spasa."
USAGM je nezavisna američka vladina agencija koja nadgleda emitovanje vijesti i informacija na skoro 50 jezika za oko 361 milion ljudi svake sedmice.
Ukupan budžetski zahtjev za USAGM za fiskalnu godinu 2025. iznosio je 950 miliona dolara za finansiranje svih njegovih operacija i kapitalnih investicija.
To uključuje medije kao što su Radio Slobodna Evropa, Glas Amerike (VOA), Radio Slobodna Azija, Kancelarija kubanskog emitera (Radio Marti), Bliskoistočna radiodifuzna mreža (MBN) i Fond za otvorenu tehnologiju.
Budžetski zahtjev za RSE za 2025. godinu iznosio je oko 153 miliona dolara, prema dokumentima USAGM-a.
RSE djeluje u 23 zemlje i na 27 jezika širom Centralne i Istočne Evrope, Bliskog Istoka i Centralne Azije.
Bonus video:
