Ideja Donalda Trampa da američki interesi preuzmu kontrolu nad najvećom ukrajinskom nuklearnom elektranom ima jednu začkoljicu za čovjeka koji je skovao izraz “umjetnost dogovora”: proći će godine prije nego što se uopšte pojavi nada da će donijeti povrat ulaganja.
Ogromna elektrana, koju je Rusija okupirala još u prvim danima invazije 2022. godine, suočava se s brojnim problemima. Njenih šest reaktora su u stanju hladnog gašenja, postrojenje je izgubilo glavni izvor rashladne vode i niko ne zna u kakvom je stanju oprema.
Prema saopštenju američke predsjedničke administracije, Tramp je u telefonskom razgovoru u srijedu predložio Volodimiru Zelenskom da bi Sjedinjene Države mogle pomoći u upravljanju, a možda čak i u vlasništvu nad ukrajinskim nuklearnim elektranama.
Kasnije, Zelenski je izjavio da su taj dio razgovora odnosio samo na elektranu Zaporožje: “Predsjednik me je pitao da li postoji razumijevanje da bi Amerika mogla da je obnovi, i dgovorio sam potvrdno - ako bismo mogli da je modernizujemo i investiramo novac”.
Dva izvora iz ukrajinske industrije kazala su za Rojters su da bi ovaj predlog mogao biti primjer kako SAD ispituju razne ideje da vide šta funkcioniše, dok Tramp pokušava da izradi trajni mirovni sporazum koji bi brzo okončao rat između Rusije i Ukrajine.
Jedan od izvora naveo je da ova ideja takođe predstavlja pritisak na Rusiju, predlažući aranžman u kojem bi Moskva morala da preda elektranu. Prema njegovim riječima, Amerikanci dodatno podgrijevaju situaciju upotrebom riječi “vlasništvo”.
Zelenski je izjavio da bi obnova elektrane, najvećeg takvog postrojenja u Evropi, trajala dvije i po godine.
Bivši visoki ukrajinski zvaničnik ocijenio je da je “sa Amerikancima sve moguće, ali ovo je nešto prilično neobično”.
“Amerikanci bi bili vlasnici - ali na kojim osnovama? Ona pripada Ukrajini. U redu, hajde da je predamo SAD - ali na osnovu čega? Hoće li je kupiti? Hoće li je preuzeti kao koncesiju? Mnogo je pitanja”.
“Kofer bez ručke”
Oleksandr Harčenko, energetski analitičar iz Kijeva, izjavio je da bi povratak elektrane na ukrajinsku mrežu - što Kijev zahteva - bio “prelomni trenutak” za energetsku proizvodnju, ne samo za Ukrajinu, već i za istočnu i centralnu Evropu.
Prije rata, elektrana je obezbjeđivala 20% ukupne proizvodnje električne energije u Ukrajini. Ukrajina je započela izvoz struje u Evropsku uniju neposredno prije invazije, ali je morala da ga obustavi kada je Rusija masovno gađala njenu energetsku infrastrukturu raketama i dronovima.
Uprkos pokušajima, ruske snage nijesu uspjele da povežu postrojenje na rusku elektroenergetsku mrežu, usljed čega ono trenutno ne proizvodi nikakvu energiju.
Harčenko procjenjuje da bi bilo potrebno do godinu dana da se pokrene samo jedan reaktor, dok bi za potpuno ponovno pokretanje elektrane bilo neophodno do četiri godine zbog brojnih problema.
Jedan od najvećih izazova je to što je elektrana izgubila pristup vodi iz Kahovskog rezervoara, koji je ispražnjen nakon što su hidroelektrana i brana uništeni 2023. godine, neposredno prije ukrajinske kontraofanzive.
Nuklearno postrojenje od tada koristi vodu iz rashladnog bazena, ali nivo vode konstantno opada.
Inženjeri ukrajinskog Ministarstva energetike vjeruju da bi nedostatak vode značio da bi samo dva od šest reaktora mogla biti ponovo pokrenuta kako bi proizvodila električnu energiju. Štaviše, procjenjuju da bi bilo potrebno najmanje godinu da se čak i ta ograničena operacija ponovo pokrene, jer je tehničko stanje elektrane nepoznato.
Jedan od zaposlenih u elektrani, koji je pobjegao iz okupiranog područja i sada živi u Kijevu, rekao je za Rojters da je Ukrajina već izradila detaljan plan za moguće vraćanje postrojenja pod svoju kontrolu.
Zaposleni, koji je želio da ostane anoniman jer mu rođaci još uvijek žive pod okupacijom, izjavio je da nije dovoljno da Rusija jednostavno preda elektranu. Takođe bi bilo neophodno osigurati i susjednu termoelektranu koja je pod ruskom kontrolom, kao i obližnja naselja, uključujući grad Energodar, te cestu do grada Zaporožja koji je pod ukrajinskom kontrolom.
Ipak, za neke ljude, poput penzionerke Olhe Šiškine iz Zaporožja, povratak elektrane pod ukrajinsku kontrolu u nekom trenutku djeluje verovatno, jer ona do sada nije ni na koji način koristila ruskoj strani.
“Za Rusiju je naša nuklearna elektrana kao kofer bez ručke. Na kraju krajeva, nije u funkciji, sada je samo igračka. A nama je od kritične važnosti”, rekla je.
Prevod: N. B.
Bonus video:
