Švedska vlada saopštila je danas da će povećati svoje ulaganje u odbranu za 300 milijardi kruna (oko 28 milijardi eura) u narednih deset godina.
Ta investicija će se finansirati iz kredita i predstavlja "najvažnije ponovno naoružavanje od Hladnog rata", rekao je švedski premijer Ulf Kristerson na konferenciji za novinare.
"Bezbjednosna situacija je potpuno nova i neizvjesnost će još dugo ostati velika. Cilj je dostići 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2030. godine, u poređenju sa sadašanjih 2,4 odsto", dodao je Kristerson.
Švedska je već izdvojila sredstva za svoju potrošnju na odbranu, što bi trebalo da joj omogući da do 2026. dostigne 2,6 odsto BDP-a, što je znatno iznad referentne vrednosti od dva odsto koju je preporučio NATO.
"To nije dovoljno. Vjerujemo da NATO, a posebno evropske zemlje članice NATO-a, moraju da preduzmu značajne korake u narednim godinama", rekao je švedski premijer u trenutku kada je podrška Vašingtona svojim evropskim saveznicima postala sve neizvjesnija od dolaska Donalda Trampa u Bijelu kuću.
Švedska je okončala 200 godina vojnog nesvrstavanja, ulaskom u NATO u martu 2024. godine poslije početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
Premijer je u januaru izjavio da njegova zemlja "nije u ratu, ali ni u miru", naglašavajući važnost jačanja odbrane zemlje.
Govoreći o hibridnim napadima u regionu, Kristerson je na godišnjem odbrambenom forumu rekao da je "ruska prijetnja vjerovatno dugoročna, kao i švedska odbrana".
Bonus video:
