U četvrtom kvartalu 2024. godine 124.935 osoba bez državljanstva neke zemlje Evropske unije je dobilo naređenje da napusti Uniju, a u skladu sa tim nalogom u treće zemlje je deportovano 28.630 ljudi, objavila je evropska statistička služba Eurostat.
Broj odluka o repatrijaciji bio je, kako se navodi, 11,5 odsto veći nego u trećem tromjesečju prošle godine, a broj realizovanih repatrijacija bio je 3,3 odsto veći.
U odnosu na četvrti kvartal 2023. godine, broj naloga o protjerivanju lica bez državljanstva EU bio je 16,3 odsto veći, a broj ostvarenih repatrijacija u treće zemlje 24,3 odsto veći.
Najviše odluka o repatrijaciji donijeto je u Francuskoj (31.880), a zatim Španiji (18.645) i Njemačkoj (15.135). Istovremeno, najviše takvih odluka je sa 6.170 u praksi sprovela Njemačka, a slede Francuska i Švedska sa 3.705, odnosno 2.600 ljudi koji su deportovani u treće zemlje.
Najmanji broj naloga o protjerivanju stranih državljana u matične zemlje u EU je izdat na Malti (255), i u Estoniji, Sloveniji, Portugalu i Slovačkoj, sa manje od 200.
Među stranim državljanima koji su morali da naopuste teritoriju EU, najviše je, kako navodi Eurostat, bilo Alžiraca (11.362), Sirijaca (8.674) i Marokanaca (8.561).
Međutim, među onima koji su stvarno i vraćeni u matične zemlje, naviše je državljana Gruzije (3.351), Turske (2.492) i Albanije (1.982).
Bonus video:
