Svjetski savjet za zlato procjenjuje da je danas u svijetu u opticaju oko 171.300 tona tog plemenitog metala i polovina te količine je pretopljena u nakit, a oko 20 odsto služi kao investicija, 10 odsto se koristi u industriji, dok je ostatak u centralnim bankama zemalja u službi deviznih rezervi.
Jedan od najbogatijih investitora u svijetu Voren Bafet tvrdi da kada bi se svo zlato u svijetu pretopilo u jednu kocku, njene stranice bi bile dugačke najmanje 20 metara, dok neki drugi analitičari tvrde da bi ta kocka mogla da ima stranice i do 50 metara, prenose svjetski mediji.
Procjena Svjetskog savjeta za zlato, od oko 171.300 tona tog plemenitog metala ne računa količine koje se još nalaze pod zemljom kao rudno bogatstvo, a procjene drugih analitičara o ukupnoj količini variraju od 155.244 tone do čak 2,5 miliona tona zlata...
Svjetska tražnja zlata smanjena je u prvom tromjesečju ove godine 9,2 odsto, u odnosu na isti period prošle godine, na 990 tona, a ponuda na globalnom tržištu u prva tri ovogodišnja mjeseca bila je 1.032 tone, što je isto kao i u prvom kvartalu prošle godine, javljaju svjetski mediji.
Prema izvještaju Tomson Rojtersa, tražnja juvelirnog zlata je smanjena 2,3 odsto, na 566 tona, a tražnja nakita je pala 6,7 odsto, na 527 tona, prenio je Finmarket.ru.
Trenutna cijena zlata, koja se, inace, dnevno formira u Londonu, od oko 1.200 dolara za uncu (oko 30 grama), prema ocjenama eksperata trenutno je niska u odnosu na očekivani rast, zbog predviđanja da će narednih godina tražnja da raste.
Australijska kompanija ANZ predviđa porast cijene zlata narednih godina, koji se očekuje zbog povećane tražnje ovog plemenitog metala u Aziji, posebno u Kini.
Najveći uvoznik zlata je Indija, koja kupuje petinu ukupno proizvedenog plemenitog metala godišnje u svijetu, ali je polako pretiče Kina, a za njima slijede Velika Britanija, Turska, Tajland, SAD, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kanada, Njemačka i Italija.
Rastu tražnje doprinose i centralne banke i institucije u svijetu, koje u zlatu ponovo traže sigurnost u sve nesigurnijem okruženju.
Velike količine zlata koje se čuvaju kao devizne rezerve SAD i nekih evropskih zemalja posledica su "zlatnog standarda", koji je postojao od 1821. do 1971. godine, tako da se oko četvrtine ukupne količine ikad iskopanog zlata nalazi najviše u SAD, Njemačkoj, a zatim u MMF, Italiji, Francuskoj, Rusiji, Kini, Švajcarskoj, Japanu, Holandiji.
Bonus video:
