Žene koje budu rođene danas morale bi da čekaju da postanu 81-godišnje bake kako bi dobile istu šansu kao muškarci da postanu izvršne direktorke neke kompanije, a za jednake šanse da vode zemlju moraće da napune 50 godina.
Ovo je jedan od primjera realne neravnopravnosti žena na koju ukazuju eskperti Ujedinjenih nacija.
Šefica agencije UN za promociju jednakosti za žene Fumzil Mlambo-Ngcuka ocijenila je danas u intervjuu za AP da i 20 godina pošto je 189 zemalja usvojilo platformu za postizanje jednakosti za žene, nijedna nije do sada dostigla rodnu ravnopravnost.
Ona je govorila pred Međunarodni dan žena, 8. mart, i sastanak Komisije o statusu žena, koja će zasjedati sljedeće nedjelje.
Komisija će dobiti platformu od 150 strana za djelovanje kako bi se postigla jednakost, koja je u načelu usvojena na konferenciji UN o ženama u Pekingu 1995.
Tada je američka prva dama Hilari Klinton inspirisala učesnike i žene širom svijeta rečenicom da su "ljudska prava ženska prava i da su ženska prava ljudska prava".
Uprkos tome što je od konferencije u Pekingu postignut napredak, naročito kada se radi o zdravlju i obrazovanju žena, Mlambo-Ngcuka je podsjetila da ima manje od 20 ženskih šefica država i vlada, a da se broj poslanica u skupštinama povećao sa 11 na samo 22 odsto u prethodne dvije decenije.
"Jednostavno nemamo kritičnu masu da bi rekli da su postpekinške žene dostigle kritičnu tačku u svojoj zastupljenosti", rekla je ona.
Mlambo-Ngcuka je dodala da su nedovoljna zastupljenost žena u procesu donošenja odluka i nasilje prema njima "globalan fenomen", što je rezultat muške dominacije svijetom, istakavši da to mora da se promijeni ako će žene ikada stvarno biti ravnopravne sa muškarcima.
Pekinškom platformom vlade su pozvane da iskorijene diskriminaciju prema ženama i popune jaz između polova u 12 kritičnih oblasti, koje uključuju zdravlje, obrazovanje, zaposlenje, učešće u politici i ljudska prava.
U njoj je prvi put priznato da žene imaju pravo da kontrolišu svoju seksualnost bez prinude i ponovo je potvrđeno njihovo pravo da odlučuju da li će i kada imati djecu.
Mlambo-Ngcuka je navela da su pitanja seksualnih i reproduktivnih prava, koja su bila najspornija na konferenciji u Pekingu, i dalje najveća kontroverza kada se radi o pravima žena.
"Umjesto da postanu pravilo... postoji otpor tim pravima – smrtonosni otpor kao što trenutno vidimo na Bliskom istoku", ali i kada se radi o učenicama koje su oteli ekstremisti iz nigerijske terorističke organizacije Boko haram, a koje su, prema izvještajima, prodate kao supruge muškarcima, i to bez ikakvih prava, poručila je Mlambo Ngcuka.
Ona je dodala i da je poslije pekinške konferencije primijećen porast u broju silovanja u konfliktim i ratnim situacijama.
"Mislim da nam to govori da se na žensko tijelo gleda ne kao na nešto što treba poštovati, već kao na nešto što muškarci imaju pravo da kontrolišu i zloupotrjebljavaju", istakla je zvaničnica UN.
Ona je ukazala da sve to treba da utiče da svjetski lideri počnu "veoma snažno i otvoreno" da istupe protiv seksualnog nasilja i poricanja ženskih prava, kao i da promovišu rodnu ravnopravnost, koja treba da bude u vrhu njihove agende, što trenutno nije slučaj.
Mlambo-Ngcuka je dodala da je ključno da se muškarci i dječaci odreknu patrijarhalnih privilegija koje su dobili rođenjem.
Ona je istakla da agencija UN za žene traži 10 svjetskih lidera, 10 izvršnih direktora firmi i 10 univerziteta da "raskinu sa dosadašnjom praksom" i postanu šampioni kampanje UN "On za nju", kojom se pozivaju svjetski muški lideri, očevi, sinovi, muževi i braća da podrže jednakost za žene u svim oblastima života.
"Ako se to desi, imaćemo sa čim da radimo, moći ćemo da potjeramo kampanju naprijed", ocijenila je zvaničnica UN.
Bonus video:
