Poglavar Rimokatoličke crkve, papa Franjo, doputovao je u Seul, u prvu posjetu jednog pape Aziji u posljednjih 15 godina s ciljem pomirenja južnog i sjevernog susjeda.
Papu je na aerodromu dočekala predsjednica Park Geun-Hje i učenici koji su nosili cvijeće.
U trenutku kada je papa stigao u Južnu Koreju, sjeverni susjed je u more ispalio tri rakete kratkog dometa, što je uobičajeni način Pjongjanga da izrazi nezadovoljstvo i prijetnju Seulu i njenim saveznicima.
Franjo će posjetiti granicu između dvije Koreja, gdje će uputiti poruku pomirenja između kapitalističkog juga i komunističkog sjevera.
Papa Franjo će u subotu proglasiti blaženim 124 korejska katolička mučenika, nestalih u periodu od 1791. do 1888, a posjetu će iskoristiti i da ohrabri mlade katolike da šire vjeru.
Papa će održati misu "za mir i pomirenje" u seulskoj katedrali u ponedjeljak,18. avgusta, petog i posljednjeg dana njegove posjete Južnoj Koreji.
Posljednji papa koji je posjetio Seul bio je Jovan Pavle Drugi 1989. godine.
Katolici čine 10,7 odsto stanovništva Južne Koreje, gdje pretežno žive budisti.
Poželio Kini mir
Papa Franjo poslao je telegram kineskom predsjedniku Sju Đinpingu i narodu Kine, dok je svojim avionom nadlijetao teritoriju te zemlje.
Papa inače ima običaj da telegramom pozdravlja vlade i narod zemalja kroz čije vazdušne prostore prolazi.
Ti telegrami uglavnom ne sadrže posebne novosti, ali je ovaj, upućen Kini, iščekivan u javnosti, kao i poruka koju će papa Franjo uputiti toj zemlji.
"Ulazeći u kineski vazdušni prostor, šaljem najljepše želje Vašoj ekselenciji i vašem narodu i prizivam božanski blagoslov mira i blagostanja Vašoj zemlji", napisao je papa u telegramu.
Činjenica da je papi uopšte dozvoljeno da preleti Kinu je dobar znak i mali korak u unapredjenju krhkih i zategnutih odnosa Vatikana i Kine, navodi Rojters.
Vatikan nema formalne odnose sa Kinom od dolaska komunista na vlast 1949. Katolička crkva u toj zemlji podijeljena je na dvije zajedice: "zvaničnu" crkvu poznatu pod nazivom Patriotska asocijacija koja odgovara Komunističkoj partiji i "podzemnu" ckrvu koja vjernost duguje papi u Rimu. Najveća tačka razdora između ove dvije crkve je ko može da imenuje biskupe.
Vatikan je decenijama slao mirovne poruke Kini ali najveća prepreka bilo je vatikansko priznavanje Tajvana koji Peking smatra odbjeglom provincijom.
Drugi problem u odnosima su žalbe misionara i humanitarnih grupa da ih kineske vlasti na granici sa Sjevernom Korejom progone. Razlog tome je što Kina želi da spriječi prelazak onih koji bježe od siromaštva iz Sjeverne Koreje i ilegalno ulaze u Kinu da bi potom otišli dalje.
Bonus video:
