Pravo u srž, bez okolišanja i strahopoštovanja”– ovako je italijanski list “La Repubblica” opisao riječi kritike koje je papa Franjo uputio “divljem zapadu finansijskih tržišta i spekulacije” koji su stvorili “ekonomiju koja ubija”, u kojoj je “čovjek sveden na samo jedno od svojih potreba – potrošnju”.
“Revolucionarni vjetar pape Franja zaduvao je i ka Vol Stritu i ideološkim osnovama kapitalizma”, navodi se u tekstu objavljenom u “Republici” 27. novembra, dan nakon objave papinog apostolskog teksta “Angelii Gaudium”, u kojem iznosi svoja viđenja društva i uloge Crkve u reformi
"Novac treba da služi, a ne da vlada", piše između ostalog u papinoj poslanici koja poziva finansijske stručnjake i državne vođe na reformu finansijskog sistema uz uzimanje etičkih načela u obzir.
"Na etiku se danas gleda sa određenim podsmijehom i potcjenjivanjem”, napisao je papa, dodajući:
“Etika - kada nije ideologizovana - omogućuje kreiranje balansiranog i humanijeg društvenog poretka. U tom smislu pozivam finansijske eksperte i vladare različitih država da se osvrnu na riječi antičkog mudraca: Ne dijeliti sopstvena dobra sa siromašnima znači pokrasti ih i oduzeti im život. Dobra koja posjedujemo nisu naša, već njihova”.
Zlatno tele novog doba
"Finansijska kriza kroz koju prolazimo čini da zaboravimo da se u njenom začetku krije duboka antropološka kriza: negacija primata ljudskog bića. Stvorili smo nove idole. Obožavanje starog zlatnog teleta pronašlo je novu oholu verziju u fetišizmu novca i diktaturi ekonomije bez lica i bez zaista humanog cilja. Svjetska kriza nadasve pokazuje ogromni nedostatak antropološke orijentisanosti koja svodi ljudsko biće na samo jedno od njegovih potreba – konzumiranje”.
"Nije moguće da ne predstavlja vijest kada starac koji je prinuđen da živi na ulici umre od hladnoće, a da vijest predstavlja smanjenje akcija na berzi za dva poena", ističe papa.
"Da bi se mogao održati stil života koji isključuje druge, ili da bi se moglo oduševljavati ovim egoističnim idealom, razvila se globalizacija indiferencije".
"Gotovo bez da to primijetimo, postajemo nesposobni da iskusimo saosjećanje pred tuđim vriskom bola, ne plačemo više pred tuđom tragedijom niti nas zanima da se o njima brinemo, kao da sve to predstavlja nama stranu odgovornost koja nas se ne tiče. Kultura blagostanja nas anestetizuje te gubimo mir ako tržište ponudi nešto što još nismo kupili, dok nam svi ti životi srozani zbog manjka mogućnosti izgledaju kao obična predstava koja nas ni na koji način ne uznemiruje".
"Kada se unutrašnji život zatvori u lične interese, tu više nema mjesta za druge'', zaključuje papa.
"Ne radi se više o fenomenu iskorišćavanja i potčinjavanja, već o nečem novom: isključeni ne predstavljaju više iskorištene, već otpad, višak".
Neodrživost sistema
"U ovom sistemu, koji teži ka proždiranju svega sa ciljem povećanja koristi, bilo šta što je nježno, poput prirode, ostaje nezaštićeno naspram interesa obožavanog tržišta, koji su pretvoreni u apsolutna pravila.
"Veliki rizik današnjeg svijeta, sa svojom opšteprisutnom konzumističkom ponudom je individualna tuga koja se rađa iz komotnog i pohlepnog srca, iz bolesne potražnje za površnim ugođajima, iz izolovane svijesti", navodi prvi čovjek Vatikana u svom tekstu.
"Više od straha od greške, nadam se da će nas pokretati strah od zatvaranja unutar struktura koje nam pružaju lažnu zaštitu, unutar normi koje nas pretvaraju u ohole sudije, u navike unutar kojih se osjećamo mirnijima, dok je napolju mnoštvo gladnih".
"Draža mi je Crkva koja je ranjena i prljava zato što je izašla na ulice, nego Crkva koja je bolesna zbog zatvorenosti i komoditeta", napisao je papa, o čijim su tajnim noćnim posjetama beskućnicima spekulisali italijanski mediji proteklih mjeseci, i koji je od svog dolaska u Vatikan istakao po naklonosti ka siromašnima i ugroženima, ali i privukao pažnju na sebe odbijajući neke od tradicionalnih materijalnih privilegija predviđenih za vrhovnog poglavara Katoličke crkve.
Zbunio crkvu i sveštenike
Papino apostolsko pismo vrvi porukama koje su duboko zbunile i crkvu i sveštenike. Najuticajniji svjetski nedjeljnik, liberalni The Economist, napisao je da ne razumije papinu poruku, pošto slobodno tržište upravo omogućava slobodu pojedinca, za razliku od života u Sjevernoj Koreji "gdje režim ima jasan plan za svakog stanovnika".
Takođe kažu da bi papina poslanica bila vrlo originalna i važna da je bila objavljena na početku finansijske krize, 2008. godine, a sada da je samo stara priča. Sad se svi pitaju da li je to moguće da je prvi čovjek Katoličke crkve socijalista?
Prema tome što piše, u svojoj političkoj orijentaciji, vjerojatno jest, socijalista, čak prije nego socijaldemokrata. Biskupima, sveštenicima i vjernicima, poručio da je neobuzdani kapitalizam tiranija koja guši i umrtvulje.
Lationamerikanac ne zna kapitalizam?
Kritičari objašnjavaju da je papina kritika kapitalizma objašnjiva time što je Latinoamerikanac, a tamo nikada nije bilo pravog slobodnog tržišta, nego samo jedne varijante specijalno nepravednog kvazikapitalističkog divljanja i nepravdi.
"To što ste vi tamo živjeli, nije kapitalizam". "S nekim ko dolazi iz Latinske Amerike ne može se razgovarati o kapitalizmu, jer je njihovo razumijevanje previše obojano lošim ličnim iskustvom".
Drugi ga pozivaju da prigrli kapitalizam, jer kapitalizam stvara bogatstvo, koji pune blagajne Vatikana. Ne samo da su veliki liberalni mediji uviđavno prema njegovoj funkciji, ali na komade rastrgali njegovu poslanicu, kao "iskrenu, direktnu, jednostavno pisanu, toplu", ali "bez poznavanja ekonomskih teorija", papa Franjo nastavlja dovoditi u neugodnu situaciju i vlastite biskupe time što insistira na skromnom životu i "podjeli bogatstva".
Smatra da normalno da oni koji su bogati daju onima koji su siromašni, a ne obratno. Papa Franjo nastoji da raskine blisku povezanost Katoličke crkve i novca. Čak je nedavno postavio svog čovjeka da provede reformu i kontrolu nad vatikanskim finansijama i bankom, a to se smatra, vjerojatno, jednim od najzahtjevnijih poduhvata u Evropi.
Galerija
Bonus video:
