Sankcije koje je Zapad nametnuo Iranu imaju sve dublji negativni uticaj na ekonomiju te zemlje, naročito imajući u vidu da su milijarde dolara od prodaje nafte ostale van domašaja vlade u Teheranu, ali još nema naznaka da je međunarodna zajednica postigla konačni cilj - da natjera Islamsku Republiku da obustavi razvoj svog nuklearnog programa, ocjenjuje agencija AP.
Iran se pokazao vješt u zaobilaženju sankcija, i ako cijena nafte na svjetskom tržištu ne bude pala, američki analitičari smatraju da će Teheran vjerovatno imati dovoljno ekonomske snage da postigne ono što Zapad misli da je njegov krajnji cilj - proizvodnja nuklearnog oružja.
"Oni mogu još dugo da izdrže. Sankcije kao prepreka za ostvarenje nuklearne ambicije manje-više su beskorisne, jer će vam svi stručnjaci reći da Iran može da napravi (nuklearno) oružje za nekoliko godina", ocijenio je profesor primijenjene ekonomije na Univerzitetu Džons Hopkins koji prati iransku ekonomiju Stiv Hanki.
Ako sankcije Zapada ne spriječe Iran u njegovim namjerama, međunarodnoj zajednici ostaje da bira između toga da prihvati nuklearno naoružani Iran, koji će voditi tvrdokorne vjerske vođe, ili se odluči na vojnu akciju koja može da dodatno destabilizuje ionako problematičan Bliski istok, a da ne uspije da ugrozi nuklearna postrojenja Teherana.
Postoji nada, navodi AP, da bi nedavni izbor predsjednika Hasana Ruhanija, koga smatraju umjerenim, mogao da odvede do pomirljivijeg Irana. Ali, vrhovni vjerski vođa ajatolah Ali Hamnei kontroliše nuklearni program i odluke o svim važnim pitanjima, a on je i dalje tvrdokoran u svojim stavovima.
Iran uporno tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo u miroljubive svrhe, odnosno za proizvodnju struje i medicinskih izotopa, u šta Zapad i dalje nije uvjeren.
Uprkos svemu, sankcije su u posljednje dvije godine ipak izvršile snažan pritisak na iransku ekonomiju - izvoz nafte je opao za polovinu, valuta zemlje je izgubila dvije trećine svoje vrijednosti, a inflacija je skočila.
Od Ruhanijevog izbora u junu, pojavilo se još dodatnih naznaka da se stanje iranske ekonomije pogoršava. Ruhani je priznao da je ekonomska šteta veća nego što je to htio da otkrije njegov prethodnik Mahmud Ahmadinedžad.
Ove nedjelje, lokalni mediji su čak prenijeli da bi Teheran mogao da ostane bez novca kojim će pokriti ovogodišnji budžet.
Analitičari u SAD su zaključili da je trenutna inflacija u Iranu mnogo gora nego što je vlada iz Teherana to objavila i mogla bi da bude skoro dvostruko veća od zvanične cifre od 34 odsto godišnje, koja je objavljena na kraju jula.
S druge strane, više od 60 milijardi dolara prihoda Irana od izvoza nafte zamrznuto je u stranim bankama, prema iranskom Parlamentarnom istraživačkom centru.
Međunarodni monetarni fond procijenio je da su devizne rezerve Irana u martu opale na 80 milijardi dolara sa 96 milijardi godinu dana ranije. Osamdeset milijardi dolara i dalje predstavlja "zdrav nivo", ali još se ne zna koliko je od tog novca dostupno, a koliko je zbog sankcija zamrznuto u inostranim bankama, navodi AP.
Bonus video:
