Tajni sistem za nadzor "X-Keyscore" omogućava američkoj Nacionalnoj bezbjednosnoj službi (NSA) da prati skoro sve aktivnosti jednog tipičnog korisnika na internetu, piše danas "Gardijan".
Pozivajući se na povjerljiva dokumenta koja mu je dostavio odbjegli američki obavještajac Edvard Snouden, britanski dnevnik ističe da ovaj program predstavlja najrasprostranjeniji sistem za prikupljanje i snimanje podataka.
Infrastruktura ovog sistema sastoji se od 500 servera koji su raspoređeni na svakom kontinentu, kako na teritoriji američkih saveznika, tako i na teritoriji američkih rivala, poput Rusije, Kine i Venecuele
Infrastruktura ovog sistema sastoji se od 500 servera, a karta svijeta koju je britanski list objavio uz poduži članak pokazuje da su serveri raspoređeni na svakom kontinentu, kako na teritoriji američkih saveznika, tako i na teritoriji američkih rivala, poput Rusije, Kine i Venecuele.
Ovaj program razlikuje se od drugih do sada objelodanjenih programa koje SAD koriste za nadzor na internetu jer omogućava pretragu praktično svake aktivnosti na internetu.
"Gardijan" je objavio 32 slajda koji predstavljaju, kako se stiče utisak, brifing za obuku u okviru NSA o tome kako ovaj program za nadzor funkcioniše i koje su njegove karakteristike, a sadržaj četiri slajda je prekriven jer, kako se navodi, otkriva detalje pojedinačnih operacija NSA.
Slajdovi su obilježeni kao "strogo povjerljivi", uz naznaku da su namijenjeni samo osoblju iz SAD, Britanije, Kanade, Australije i Novog Zelanda. Napravljeni su 2007. godine, a oznaka povjerljivosti će sa njih biti uklonjena tek 2032. godine.
U objavljenim dokumentima se ističe i da je ovaj program omogućio američkim agentima da uhvate "više od 300 terorista".
"Gardijan" je Snoudena intervjuisao u junu, kada je bivši obavještajac bio u Hongkongu, nakon što je pobjegao iz NSA noseći povjerljiva dokumenta.
List ne navodi zašto dokumenta o programu "XKeyscore" nije objavio u junu, kada je objelodanio manje moćan sistem za nadzor "Prizma".
NSA skinula oznaku tajnosti sa tri „Snoudenova dokumenta“ o špijuniranju
Direktorat američke Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA) skinuo je danas oznaku tajnosti sa tri deklasifikovana dokumenta o programima elektronskog špijuniranja NSA, čije je postojanje objelodanio njen bivši saradnik Edvard Snouden.
U saopštenju direktorata je navedeno da je ta deklasifikacija učinjena "u interesu povećanja transparentnosti", prenio je Rojters.
Dokumenti koji su deklasifikovani uključuju izvještaje o "Programu masovonog prikupljanja" (Bulk Collection Program) iz 2009. i 2011. u okviru Akta USA PATRIOT.
Oznaka tajnosti je skinuta i sa naredbe federalnog Suda za inostrano obavještajno nadgledanje (FISA) iz aprila 2013. u kojoj je objašnjeno kako treba skladištiti i koristiti prikupljene podatke.
Cilj deklasifikovanja dokumenata je da se javnosti pruži više informaciju o programu "Prizma", što je u skladu sa zalaganjem direktora Nacionalne obavještajne službe Džejmsa Klapera za više transparentnosti.
Dokumenti koji će biti deklasifikovani, takođe, će uključiti informacije o radu FISA koji posluje u tajnosti.
Taj sud je osnovan 1978. godine s nadležnošću da ministarstvu pravde SAD ili američkim obavještajnim agencijama odobrava prisluškivanje i druge forme elektronskog nadgledanja, kao i potrage za osumnjičenim špijunima i teroristima.
Informacije koje je objelodanio Snouden o programu prisluškivanja američke vlade, uzburkale su međunarodnu javnost zbog otkrića da su američke obavještajne agencije prikupljale podatke na osnovu telefonskih razgovora i preko drugih sredstava komunikacije, vezano za američke i strane državljanje kao sredstvo u borbi protiv terorizma, podsjeća britanska agencija.
Dokumenta koja neće više biti povjerljiva, pokazuju samo, u grubim crtama, kako zvaničnici Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA) koriste podatke, navodi agencija AP. Agencija ukazuje da nije razmatrana ni sporna praksa koja vladi SAD dozvoljava da prisluškuje telefone, ne samo osumnjičenih terorista, nego i svih onih koji ih pozovu, ili koje ti teroristi pozovu.
Sa tim ovlašćenjem, vlada može da prisluškuje milione ljudi u okviru istrage o samo jednom čovjeku.
Odluka da se objelodane informacije o programu nadgledanja koji sprovodi američka vlada, za koji obavještajci kažu da je pomogao da se osujete teroristički napadi, dolazi u trenutku kada pojedini američki poslanici žele da zauzdaju taj program zbog zabrinutosti za privatnost podataka.
Pravosuđe SAD optužilo je Snoudena za odavanje tajnih podataka.
On se od 23. juna nalazi u tranzitnoj zoni moskovskog aerodroma "Šeremetjevo", gdje je doputovao iz Hongkonga pošto je objelodanio da njegov bivši poslodavac - NSA sprovodi program elektronskog špijuniranja.
Snouden je podnio 16. jula zahtjev za privremeni azil u Rusiji.
Snouden uvjeren da čini dobro
Bivši saradnik američke obavještajne službe Edvard Snouden vjeruje da je učinio dobro ljudskom rodu, zbog čega Rusija treba da nastavi sa svojom humanom misijom i da mu pruža podršku, izjavio je Snoudenov advokat Anatolij Kučerena.
Snouden, kojeg SAD traže zbog odavanja povjerljivih podataka američkih tajnih službi, već više od mjesec dana boravi u tranzitnoj zoni moskovskog aerodroma "Šeremetjevo" i u međuvremenu je zatražio privremeni politički azil u Rusiji, podsjetila je agencija RIA Novosti.
"Što se tiče njegovog unutrašnjeg poimanja svega onoga što se desilo, on je uvjeren da je učinio korist američkom narodu i cijelom čovječanstvu. To je njegova moralna poruka", rekao je Kučerena novinarima.
Prema njegovim riječima, Snouden je rekao da je "umoran od svakodnevnih laži". On je "pravi čovek, pravi junak", dodao je advokat.
Postoje dva puta za izlazak iz nastale situacije, rekao je Kučerena. On može ostati u tranzitnoj zoni beskonačno i živjeti tamo dok ne ostari ili mi, Rusija, možemo sprovoditi svoju humanu misiju i ukazivati mu pomoć, uključujući onu vezanu za njegov status. To je ono što mi sada i radimo", rekao je Kučerena.
Ruska imigraciona služba još razmatra Snoudenov zahtjev
Ruska Federalna migraciona služba (FMS) još nije odgovorila na zahtjev odbeglog američkog obavještajca Edvarda Snoudena za privremeni azil u Rusiji, izjavio je danas direktor FMS Konstantin Romodanovski.
On je zatražio da se ne poklanja pretjerana pažnja toj situaciji sa Snoudenom.
"Njegov slučaj nije ekskluzivan, imamo više od 1.000 sličnih slučajeva", rekao je Romodanovski agenciji Itartas.
Galerija
Bonus video:
