Kada ruski predsjednik Vladimir Putin sjedne danas za sto sa američkim kolegom Donaldom Trampom u Helsinkiju, postići će praktično sve čemu se realno mogao nadati.
Sve što treba da uradi da bi dugo očekivani sastanak s Trampom bio uspješan je da izbjegne veća trvenja i simbolički okonča napore Zapada da izoluje Rusiju zbog njenih operacija protiv Ukrajine 2014, miješanja u američke predsjedničke izbore 2016. i drugih stvari koje su zvaničnici SAD opisivali kao „maligne aktivnosti“ širom svijeta, piše „Njujork tajms“.
„Ako Tramp kaže ‘Ostavimo prošlost iza sebe, pošto moramo da vladamo svijetom’, to je upravo ono što Moskvi treba od ovog sastanka,“ kazao je Vladimir Frolov, nezavisni analitičar spoljnopolitičkih pitanja iz Moskve.
Kao što važi za sve pregovore – sve je u tajmingu, a Putin u posljednje vrijeme dobija dosta zamaha. On u Helsinki stiže nakon finala uspješno organizovanog Svjetskog prvenstva u fudbalu i sastaće se s američkim predsjednikom koji je posljednju nedjelju proveo kritikujući NATO saveznike i podrivajući britansku premijerku Terezu Mej sa kojom se sastao u Londonu.
Čak i optužnica protiv 12 ruskih vojnih obavještajaca, koja je objelodanjena u petak u Vašingtonu i koja je navela predstavnike demokrata da zahtijevaju da se sastanak u Helsinkiju otkaže, bi mogla biti od pomoći Putinu, piše „Njujork tajms“.
Kako navodi list on bi mogao da podgrije teoriju zavjere koju već dugo prihvata i Bijela kuća i Kremlj da je takozvana „duboka država“ („deep state“ na engleskom – uticajni ljudi koji predstavljaju neku vrstu vlade iz sjenke, za koje se vjeruje da kontrolišu zvaničnu politiku) odlučna da sabotira Trampa da dopre do Rusije. Malo prije nego što su optužnice objavljene, Tramp je za istragu kazao da je „namješteni lov na vještice“ koji „zaista kvari odnos SAD s Rusijom“.
Kakav god bio ishod razgovora, ruski predsjednik će, zahvaljujući čvrstoj kontroli Kremlja nad svim nacionalnim TV kanalima, moći da predstavi susret s Trampom kao dokaz da se Rusija vraća iz izopštenosti i da treba opet da bude primljena u G7 grupu industrijskih zemalja.
Putin čvrsto vjeruje da pravi lideri nisu neodlučni. Oni sklapaju dogovore sami bez džangrizavih pomoćnika i suviše pedantnih diplomata, baš kao što će on i Tramp kada se sretnu u Helsinkiju. Sastanku će prisustvovati samo prevodioci.
Ipak, iako Putin možda sanja o ponavljanju konferencije u Jalti 1945. kada su se Ruzvelt, Staljin i Čerčil sporazumjeli o podjeli svijeta na sfere uticaja, ruski zvaničnici su jasno stavili do znanja da ne očekuju da se u Helsinkiju desi neki veliki dogovor. Oni su i te kako svjesni da bez obzira šta se Tramp dogovori s Putinom, to i dalje mora proći američki establišment koji je duboko skeptičan prema Rusiji.
„Svjesni smo do koje je mjere američki establišment talac stereotipa i koliko je izložen najjačem antiruskom pritisku kod kuće“, kazao je portparol Kremlja Dimitrij Peskov u četvrtak odgovarajući na komentar senatora Džona Kenedija da se „Putinu ne može vjerovati“ i da je saradnja sa ruskim vlastima poput „saradnje s mafijom“.
Bez obzira na sličan pristup kada je u pitanju vođstvo, malo ko vjeruje da će Putin i Tramp postići neke konkretne rezultate mimo nejasno sročenih saopštenja u kojima obećavaju da će nastaviti saradnju i da se jedni drugima neće miješati u unutrašnja pitanja.
Putin ne može očekivati ukidanje sankcija, za koje je potrebno odobrenje Kongresa, niti da će SAD brzo priznati Krim kao dio Rusije. Predsjednici će takođe razgovarati o Siriji, naročito o iranskom prisustvu tamo, dalje o kontroli naoružanja i konfliktu u istočnoj Ukrajini koji je počeo 2014. kada je Rusija poslala vojnike i oružje u pomoć tamošnjim separatistima, piše „Njujork tajms“.
Ivan Kurila, stručnjak za rusko-američke odnose pri Evropskom univerzitetu u Sankt Peterburgu, smatra da Putin realno može očekivati od Trampa jedino dogovor da dvije zemlje ponovo otvore konzulate koji su zatvoreni prošle godine i da se neke ruske i američke diplomate vrate na pozicije nakon što su prethodno protjerani u recipročnoj akciji dviju zemalja. Infobox (Boks): Tramp postigao što SSSR nije nikad Moskva na sve što podstiče podjele unutar SAD ili između Amerike i njenih saveznika gleda kao na pobjedu, navodi se u analizi američkog lista. Slanjem hakera, kampanjom lažnih vijesti i podrškom ultradesničarskih populistima u Evropi, Putin već dugo pokušava da razbije Zapad i stavi tačku na uspostavljeni geopolitički poredak. Međutim, Tramp svojim redovnim napadima na evropske lidere i pokretanjem trgovinskog rata protiv nekih od najbližih američkih saveznika sada praktično završava posao umjesto njega. Trampove tirade o izdvajanjima za NATO i njegov bijes zbog spoljnotrgovinske politike EU zatekao je čak i ruske kritičare koji su godinama posmatrali Putina i njegove sovjetske prethodnike kako uzaludno pokušavaju da podriju transatlantsku alijansu. „Svjedoci smo nečeg iznenađujućeg, nečeg što čak ni SSSR nije uspio da postigne: podjele između SAD i zapadne Evrope. To tada nije išlo, ali se čini da sada sa Trampom ide“, kazala je u jednoj emisiji nedavno emitovanoj na državnoj televiziji Tatjana Parhalina, predsjednica Ruske asocijacije za evroatlantsku saradnju. Infobox (Boks): Razlika između prave i Tviter politike Tramp je kazao da bi se od svih ruskih lidera s Putinom moglo „najlakše“ izaći na kraj. Međutim, malo ko i u SAD i u Rusiji dijeli njegovo mišljenje. „Vladimir Putin će zaista održati čas ovom neiskusnom političaru“, procjenjuje Sergej Mironov, lider Pravedne Rusije, nominalno opozicione stranke koja uvijek zastupa stavove Kremlja. Kako je kazao tokom jedne emisije na državnoj televiziji u nedjelju, ruski predsjednik će „demonstrirati razliku između prave i Tviter politike“.
Bonus video:
