Odbjegli bivši saradnik američke Centralne obavještajne agencije Edvard Snouden koji se u petak sastao sa predstavnicima organizacija za zaštitu ljudskih prava na moskovskom aerodromu Šeremetjevo, izjavio je da je prije mjesec dana imao moć da prati svačiju komunikaciju, u svako doba dana i noći i da je to moć koja mijenja ljudske sudbine.
"To je takođe i ozbiljno kršenje zakona: 4. i 5. amandman ustava moje zemlje(SAD), 12. clan Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i brojni statuti i ugovori zabranjuju takve sisteme masovnog nadgledanja", rekao je Snouden u saopštenju koje je dostavio aktivistima, a koje je u cjelini prenio "Vikiliks".
Pojedinci imaju obavezu da krše i domaće zakone, da bi spriječili pojavu zločina protiv mira i čovječnosti
Snouden je naveo da vjeruje u princip deklarisan u Nirnbergu 1945. godine a to je da "pojedinci imaju internacionalne dužnosti koje prekoračuju nacionalne obaveze poslušnosti. Prema tome, pojedinci imaju obavezu da krše i domaće zakone, da bi spriječili pojavu zločina protiv mira i čovječnosti".
Shodno tome, nastavio je on, uradio sam ono što sam mislio da je ispravno i započeo kampanju da ispravim ono što je pogrešno. Nije mi cilj bio da se obogatim, kao što nisam tražio da prodam američke tajne. Nisam "šurovao" ni sa jednom stranom Vladom da bih zaštitio sebe. Umjesto toga sam izneo javnosti što sam znao, da bismo svi mogli javno da raspravljamo o onome što utiče na sve nas, i tražio sam svjetsku pravdu".
Prema njegovim riječima, ta moralna odluka da se izađe u javnost sa podacima o masovnoj špijunaži ga je svakako skupo koštala," ali je bila ispravna, i ne žalim ni za čim", rekao je Snouden.
Od tada su, kaže Snouden u poruci, Vlada i obavještajne službe SAD pokušale su od njega da naprave primjer kojim će upozoriti sve ostale koji bi mogli da progovore.
"Ja sam zbog toga ostao bez državljanstva i progonjen sam zbog čina političkog izražavanja. Američka vlada me je stavila na listu zabrane letenja. To je podrazumijevalo da me Hong Kong stavi van okvira svog zakona, što je direktno kršenje međunarodnog zakona o azilantima," rekao je on.
"Zemlje koji bi stale iza mene i iza prava azilanata koje garantuju Ujedinjene nacije, suočile bi se sa sankcijama os strane Vlade SAD. Vlada je čak preduzela i korak bez presedana i prizemljila avion predsjednika Latinske Amerike u potrazi za političkim azilantom. Ove opasne eskalacije, osim što predstavljaju prijetnju dostojanstvu Latinske Amerike, ugrožavaju i osnovna prava svakog čovjeka, pa i nacije, da živi slobodno, bez progona, i da traži i da dobije azil", naveo je Snouden.
Ipak, zemlje širom svijeta ponudile su mi podršku i azil, dodao je Snouden, navodeći da su to učinle Rusija, Venecuela, Bolivija, Nikaragva i Ekvador, kojima, kako je dodao, izražava zahvalnost i poštovanje.
Dobijanjem azila od venecuelanskog predsjednika Madura, moj status azilanta je sada formalan, i ni jedna država nema osnova da ograniči ili ometa moje pravo da taj azil koristim, ali neke vlade u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi su demonstrirale spremnost da budu iznad zakona i da mi to onemoguće", kaže se dalje u njegovom saopštenju.
"Ova spremnost moćnih država da igraju iznad zakona predstavlja prijetnju za sve nas, i ne smije im se dozvoliti da u tome uspiju", rekao je Snouden i zamolio za pomoć pri "upućivanju zahtjeva za garancije za sigurnim prolaskom kroz odgovarajuće zemlje, napominjući da se ujedno nada i pozitivnom ishodu zahtjeva za azil koji je uputio Rusiji.
Rusija će razmatrati eventualno davanje azila
Britanski list Gardijan je objavio prvu fotografiju Snoudena sa njegovog sastanka sa zaštitnicima ljudskih prava na međunarodnom terminalu Šeremetjevo. Na fotografiji se, sem Snoudena, nalazi i predstavnica Vikiliksa Sara Harison.
Predsjednik ruske Dume Sergej Nariškin rekao je da Rusija mora da da azil Snoudenu, jer mu u SAD prijeti smrtna kazna, prenosi agencija RIA Novosti.
"Smatram da Rusija mora da da Snoudenu politički li privremen azil", rekao je Nariškin TV stanici "Rusija 24".
Itar-tass je ranije prenio izjavu poslanika Dume Vjačeslava Nikonova, da se bivši saradnik CIA Edvard Snouden i zvanično obratio Vladi Rusije sa molbom za dobijanje političkog azila. Iz ruske vlade još nema potvrde o tome.
"On nema nikakva dokumenta. Snouden je rekao se nalazi na spisku onih kojima je zabranjeni letovi u SAD", rekao je Nikonov novinarima poslije susreta sa Snoudenom na aerodromu Šeremetjevo.
Prema riječima Nikonova, Snoduen je rekao da sebe ne smatra prestupnikom.
"Snouden je rekao da se osjeća bezbjedno. On je dobro, dobro je reagovao na pitanja, odgovarao je bez nervoze", rekao je on, prenosi Itar-tass.
TV Vijesti, Majda Šabotić
Nikonov je rekao da je Snoudena pitao da li je spreman da ispuni uslov predsjednika Vladimira Putina - da odustane od aktinosti koje su na štetu SAD - a on je odgovorio: "Nije mi teško da ga ispunim. Sve što sam znao, sve sam rekao i u budućnosti neću nanositi štetu SAD", prenio je Nikonov Snoudenov odgovor. Istovremeno, predstavnica ruske Federalne migracione službe Zalina Kornilova je rekla da im se Snouden nije obraćao. niti je predavao bilo kakva dokumenta.
Šef Komiteta Dume za spoljnje poslove Aleksej Puškov smatra da su Snoudenove namjere da dobije azil u Rusiji najvjerovatnije u vezi sa njegovom zabrinutosću za sopstvenu bezbjednost. Prizemljenje i pretres aviona bolivijskog predsjednika Eva Moralesa pokazali su da oni koji tragaju za Snoudenom razmatraju najrazličitije načine za njegovo hvatanje.
"Vjerovatno je u takvoj situaciji Snoude odlučio da mu je bezbjednije da ostane u Rusiji", rekao je Puškov.
On je dodao da je Snouden izgleda razmotrio uslov koji mu je postavio predsjednik Rusije Vladimir Putin - da odustane od aktivnosti koje nanose štetu SAD - i da je spreman da ga prihvati.
Predstavnik za štampu ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je da Kremlj još nije dobio zahtjev Snoudena za politički azil, ali da uslovi za njegovo dobijanje ostaju isti kao i do sada - da odustane od aktivnosti na štetu SAD, prenosi Itar-Tass.
Taj uslov postavio je ranije predsjednik Rusije Vladimir Putin. Snouden je na današnjem sastanku s predstavnicima organizcija za ljudska prava to i obećao, napisala je na tviter nalogu novinarka "Njujork tajmsa" Elen Bari, pozivajući se na učesnicu sastanka Marinu Lokšinu, prenosi Ria Novosti.
"Neću preduzimati, niti planirati akcije koje nanose štetu SAD. Želim SAD dobro", citirla je Bari Snoudena.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Rusiji poručila je Edvardu Snoudenu, preko jednog od aktivista za ljudska prava koji su se sastali danas s tim odbjeglim bivšim saradnikom američke Centralne obaveštajne agencije, da on mora da bude doveden pred sud.
Obama i Putin razmotrili "slučaj Snouden"
Američki predsjednik Barak Obama razgovarao je sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, nakon što je prethodno Bijela kuća upozorila zvaničnu Moskvu da ne da azil bivšem saradniku CIA-e Edvardu Snoudenu.
Obama i Putin istakli su značaj američko-ruskih odnosa, razmotrivši niz bilateralnih i pitanja iz oblasti bezbjednosti, a između ostalog razgovarali su i o statusu Edvarda Snoudena, navodi se u saopštenju Bijele kuće, prenose danas agencije.
Davanje tribine za propagandu Snoudenu je suprotno ranijim izjavama ruske vlade o neutralnosti Rusije, kazao je nešto ranije portparol Bijele kuće Džej Karni, prenosi danas AFP.
"To je, takođe, u neskladu sa ruskim uvjeravanjima da ne žele da Snouden dodatno nanese štetu interesima SAD", naveo je Karni.
On je, takođe, obnovio poziv Rusiji da protjera Snoudena kako bi mogao da bude vraćen u SAD da bi mu se sudilo zbog odavanja tajnih podataka.
Do razgovora Putina i Obame je došlo nakon što je juče Snouden saopštio da želi da dobije privremeni azil u Rusiji, iako u Vašingtonu kažu da je telefonski razgovor bio planiran već prije nekoliko dana.
Prema ranijem rasporedu, Obama bi u septembru trebalo da otputuje u Moskvu na samit sa ruskim predsjednikom.
Američki zvaničnici su prije poslepodnevnog razgovora upozorili Moskvu da bi davanje azila Snoudenu dovelo u pitannje tvrdnje Rusije da ne želi da njegov slučaj pokvari odnose sa SAD.
Obama je sa Putinom razgovarao juče, pošto su SAD pozvale Rusiju da ne odobri da na njenoj teritoriji ostane Snouden, kojega Vašington traži zbog otkrivanja tajnog prisluškivanja komunikacija širom svijeta.
Navi Pilaj: Potrebno zaštiti ljude koji su otkrili zloupotrebe
Visoka komesarka Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Navi Pilaj, dala je danas podršku američkom bjeguncu Edvardu Snoudenu, rekavši da njegov slučaj pokazuje da je potrebno zaštititi ljude koji su otkrili zloupotrebe.
Pilaj, koja se prvi put oglasila od početka slučaja Snouden i njegovog otkrića da su američke obavještajne službe prisluškivale građane SAD, ali i zvaničnike i građane drugih zemalja, rekla je da sve zemlje treba da poštuju pravo da se zatraži azil.
"Snoudenov slučaj pokazuje da je potrebno da se zaštite osobe koje su otkrile informacije vezane za ljudska prava, kao i koliki značaj ima pravo na privatnost", navodi se u saopštenju šefice UN za ljudska prava.
Ona je ocijenila da zabrinutost oko nacionalne bezbjednosti može u određenim slučajevima i to ne često da opravda program nadzora, ali, nadzor bez adekvatne zaštite prava na privatnost rizikuje da utiče na ljudska prava i osnovne slobode u cjelini.
Ljudi poput Meninga i Snoudena su prava rijetkost, i jedino oni mogu da podstaknu uspavane mase koje su već davno odustale od bilo kakvih ideala i ljudskih vrijednosti.
Snoudenova rečenica "Ovo nije svijet u kojem želim da živim" možda je jedna od najvažnijih u istoriji našeg vremena. U nekoliko riječi sažeo je svo ogorčenje, aspiracije i idealizam onih koji odbijaju da prihvate život kao isprazno tumaranje u lovu na materijalno, jer takav život nužno vodi u oportunizam, podaništvo i hronični deficit ljudskih osjećanja.
Samo tom porukom, koju je uputio s pozicije na kojoj se našao, Snouden je već učinio mnogo za cijeli svijet. Tek kada kolektivna svijest stasa do nivoa da većina s gnušanjem odbija sebični oportunizam kapitalističkog društva, možemo očekivati znatnije pozitivne promjene na globalnom nivou.
Nema sumnje da je pojava Snoudena revitalizirala ovo buđenje svijesti koje je stalno prisutno. Zato je od velike važnosti, ako ništa drugo onda moralne, da se Snouden po svaku cijenu zaštiti od progona. Svijet, naročito mlade generacije, gladne su prevednih pobjeda, pobjeda iskrenih, nesebičnih i humanih ideala.
Galerija
Bonus video:
