U holandskoj prijestonici Hagu u toku je neobičan sudski proces u kojem vojno-politički saveznici i veliki ekonomski partneri Australija i Japan vode pravnu ali i medijsku bitku u vezi sa lovom na kitove u međunarodnim vodama Južnog okeana.
Iako zemlja sjeverne polulopte, Japan najveći dio svog lova na kitove sprovodi na južnoj, u vodama blizu ledenog kontinenta Antarktika.
U protekle tri decenije japanski kitolovci usmrtili oko 10.000 kitova, i na taj način ugrozili njihov opstanak
Ovi australijski izviđači snimili su fotografije krvavih scena koje su izazvali revolt javnosti i uzburkali duhove među borcima za zaštitu životne sredine u Australiji i Novom Zelandu, kao ona na kojoj se vidi kako japanski kitolovac vuče leševe majke i bebe kita.
Nezadovoljstvo javnog mnjenja u Australiji prisililo je vladu ove zemlje da podnese zahtjev Međunarodnom sudu pravde za zaustavljanje lova na kitove u međunarodnim vodama u Južnom okeanu.
Japan je najveći spoljnotrgovinski partner Australije. Zemlja izlazećeg Sunca "guta" između 30 i 40 odsto cjelokupnog australijskog izvoza prirodnog gasa, uglja i govedine, a Japan je i veliki kupac australijskog uranijuma i drugih ruda, vune i voća. Sa druge strane, najveći dio elektronike, automobila i proizvodnih mašina koje južni kontinent uvozi dolazi upravo iz Japana.
Tužba i odbrana
Australija je polovinom 2010. godine podnijela tužbu Međunarodnom sudu pravde tereteći Japan da zloupotrebljava kvote za lov u svrhe istraživanja i tvrdeći da nema razloga da se ovi gigantski morski sisari ubijaju da bi se proučavali, pogotovo što su japanski moreplovci u protekle nepune tri decenije već usmrtili oko 10.000 kitova, i na taj način ugrozili njihov opstanak.
Prema tvrđenju australijske strane, Japan je na taj način prekršio međunarodni sporazum koji zabranjuje komercijalni lov i Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim divljim vrstama flore i faune.
Na sudskom saslušanju koje je počelo prošle nedjelje australijski pravni zastupnici optužili su Japan za zloupotrebu prava na lov u naučne svrhe i utvrdili da je riječ o maskiranom lovu u komercijalne svrhe, jer se na brutalan način ubija nepotrebno veliki broj životinja čije meso na kraju završava u japanskim restoranima i supermarketima.
Japanski mornari vjekovima love kitove a u moderno doba, Japan je u toku vladavine cara Međija krajem 19. vijeka počeo organizovan lov na kitove u udaljenim međunarodnim vodama kako su to činile i druge države.
Međutim, ova dalekoistočna zemlja potpisala je 1986. godine deklaraciju Međunarodne komisije za lov na kitove kojom se zabranjuje komercijalni lov na ove krupne životinje, zbog čega su japanski kitolovci bili prisiljeni da svoje aktivnosti nastave pod okriljem naučnog istraživanja.
Naime, komisija zabranjuje svojim zemljama članicama lov u komercijalne svrhe, ali im dozvoljava lov u naučne svrhe, te dopušta lov u egsitencijalne svrhe domorodačkim zajednicama čiji život tradicionalno u bitnoj mjeri zavisi od tog mesa, kao što su Inuiti (Eskimi) na Grenlandu i u Kanadi.
Japan se pred Međunarodnim sudom pravde brani tvrdnjom da u toj zemlji postoji izuzetno duga tradicija konzumacije mesa kita, da je to običaj vezan za japansku kulturu i da zapadne zemlje pokušavaju da mu nametnu svoje vrijednosti, pri čemu su neobjektivne, odnosno previše emocionalne.
Naime, japanski predstavnici smatraju da istraživanje broja kitova pokazuje da oni nisu ugrožena vrsta, te da su protivnici lova na kitove ignorišu objektivne činjenice jer su opčinjeni činjenicom da ove životinje pokazuju izvjesni oblik inteligencije u komunikaciji, zbog čega se zapadnjački borci za zaštitu životne sredine skloni tome da kitove antropomorfiziraju, odnosno doživljavaju ih sličnim ljudima više nego što to oni zaista jesu.
Zapadne države tako su se upustile u jednu vrstu moralnog krstaškog rada u kojem pokušavaju da civilizuju druge, mada bi era takvih pokušaja trebala da bude završena a kulturna raznovrsnost prihvaćena.
Sudsko saslušanje u Hagu trajaće do 16. jula a presuda 16 sudija međunarodnog suda očekuje se u narednih šest mjeseci.
Plemenita borba ili ekološki terorizam?
Veliku ulogu u privlačenju pažnje zapadnih medija na aktivnosti japanskih kitolovaca u okolini Antarktika odigrala je međunarodna neprofitna organizacija za zaštitu morskih ekosistema "Si Šepard", čije je sjedište u SAD i koja od 2005. godine na ovamo fizički ometa djelovanje japanskih brodova u Južnom okeanu.
Ona je svojim smjelim akcijama na otvorenom moru i vještim medijskim nastupima uspjela da ograniči japanski ulov, pa su japanski kitolovci u 2010. godini uhvatili samo 565 umjesto planiranih 935 kitova, a 2011. ekspedicija u vode Antarktika je otkazana.
Aktivisti "Si Šeparda" u više navrata pokušali su ne samo da prepriječe put, već i da upadnu na japanske brodove, i tom prilikom su ih zasipali kiselinom i farbom, usljed čega je nekoliko japanskih mornara bilo povrijeđeno. Zbog toga se ova ekološka organizacija u Japanu doživljava kao polumilitantna, kriminalna grupa, a snimci akcija "Si Šeparda" u japanskom stanovništvu su izazvali otpor i antizapadnjačka osjećanja, pa i povećali interesovanje i potražnju za mesom kita koje je decenijama postepeno nestajalo sa japanskih trpeza, piše Ilja Musulin, dopisnik RTS-a iz istočne Azije.
Osnivač "Si Šeparda" Kanađanin Pol Votson uhapšen je prije godinu dana u Njemačkoj pod sumnjom da je 2002. godine usmrtio jednog kostarikanskog ribara kada je, sa ciljem da ga onesposobi, svojim brodom udario u kostarikanski brod koji je lovio ajkule da bi prodavao njihova peraja. Ovaj incident i uopšte agresivno djelovanje "Si Šeparda" prema japanskim kitolovcima u jednom dijelu japanskih medija Votsonu je donijeo etiketu "ekoteroriste."
U Tokiju je 2010. na dvije godine zatvora uslovno osuđen kapetan jednog od brodova "Si Šeparda" Novozelanđanin Piter Betjun koji je se popeo na palubu japanskog kitolovca, nakon što je posadu zasuo improvizovanim projektilima koji su povrijedili jednog od mornara.
Galerija
Bonus video:
