U Pacifičkom regionu, koji je sada nesumnjivo ekonomski centar svijeta, Kina kao nova globalna sila sučeljava se sa velikim američkim vojnim prisustvom.
Teritorijalni sporovi oko malenog arhipelaga Senkaku u Istočno-kineskom moru, ostrva Spretli u južnom Kineskom moru i konstantni rast kineskog vojnog budžeta izazivaju sve veću zabrinutost u Japanu, Tajvanu, Vijetnamu i Filipinima, ali i u Vašingtonu.
Kineski vojni budžet udvostručio se krajem devedesetih i početkom dvijehiljadite, kada je ova zemlja po potrošnji novca u vojne svrhe pretekla Veliku Britaniju i Japan. Vojni budžet Kine od tada, u posljednjih deset godina, raste stopom od 10 - 11 odsto godišnje.
Tako je u 2011. godini ta država armiji dodijelila budžet od 106 milijardi, a u 2012. 119 milijardi dolara, što je još uvijek tri puta manje od američkog vojnog budžeta koji se već duže vrijemena kreće između 475 i 525 milijardi dolara.
Po veličini sume Kina, dakle, posjeduje drugi najveći vojni budžet na svijetu, ali posmatrano kao udio u ukupnom domaćem bruto proizvodu, kineska potrošnja za vojne potrebe je još uvijek manja ne samo od američke, već i od ruske.
Naime, najmnogoljudnija zemlja svijeta prošle godine je odvojila 1,4 posto svog budžeta za vojsku, dok su SAD alocirale blizu četiri, a Moskva blizu tri odsto državnog novca za održavanje i opremanje svoje armije.
Prije nekoliko godina Peking je objavio namjeru da osjetno ojača svoju mornaricu kako bi pretočio svoj višedecenijski ekonomski rast u vojno-politički uticaj na Pacifiku.
Administracija predsjednika Baraka Obame, međutim, takođe je objavila da će taj okean, čije su priobalne zemlje sve izrazitiji lideri svjetske ekonomije, u narednim decenijama biti prioritet američke spoljnje politike i vojnog interesa.
SAD posjeduju mnoštvo vojnih baza u neposrednoj blizini Kine, i to u Japanu, na ostrvu Guam i na Filipinima i tradicionalno pomažu opremanje tajvanske vojske.
Tehnološki napredak kineske armije
Američki vojni stručnjaci u izvještaju koji je ovog mjeseca podnijet Kongresu posebno upiru prst na jačanje kineske sposobnosti za sajber rat, uvođenje u upotrebu prvog kineskog nosača aviona "Liaoning," kao i razvoj protivbrodskih raketa velikog dometa čiji je cilj da neutrališu prednost Vašingtona u broju i kvalitetu oružanih platformi na moru.
Kina pravi velike korake i u razvoju vazduhoplovstva koji se očituju u razvoju domaćeg "nevidljivog" lovca-bombardera "Čengdu J-20" i bespilotnih letjelica.
Smatra se i da je Kineska narodna armija (KNA) u 2011. godini posjedovala čak 260 bespilotnih aparata čiji je broj sada nesumnjivo veći i koji se u slučaju eventualnog sukoba na Pacifiku, pored izviđanja, mogu koristiti i za takve zadatke kao što su odvlačenje pažnje protivavionske odbrane neprijatelja, pa i raketni napadi na brodove.
Američki eksperti vjeruju i da Kinezi rade na razvoju stelt bespilotne letjelice, kao i na razvoju letjelica koje mogu da lete na ekstremno velikim visinama na granici sa svemirom i tako vrše nadzor i izviđanje na vrlo širokoj teritoriji.
SAD naročito brine razvoj kineske doktrine i ubojne moći u oblasti borbe u svemiru. Kina je 2007. godine balističkim projektilom uništila jedan od svojih satelita u uspješnoj vježbi čiji je cilj bio testiranje mogućnosti te zemlje za onesposobljavanje neprijateljskih telekomunikacija, navigacije i izviđanja.
U prošloj godini ta zemlja je lansirala čak 18 telekomunikacionih, špijunskih i meteoroloških satelita čime je osjetno unaprijedila sposobnost za vođenje regionalnog pa i globalnog oružanog sukoba.
Jedna od posljedica jačanja kineske oružane sile i sve većeg prisustva kineskih brodova u vodama oko ostrva Senkaku (Diaoju) koja su predmet spora sa Japanom je i odluka vlade u Tokiju da poveća svoj vojni budžet za blizu 900 miliona eura. To je prvo povećanje izdvajanja za vojsku u Japanu u posljednjih 11 godina.
Japanski mediji su, takođe, objavili vijest o nabavci novih osam podmornica velikog kapaciteta čiji će glavni zadatak biti da se suprotstave kineskoj borbenoj grupi koja je sada u formiranju oko nosača "Liaoning".
Galerija
Bonus video:
