Britanska obavještajna služba MI6 i američka Centralna obavještajna agencija (CIA) imale su, nekoliko mjeseci prije početka invazije na Irak, informacije da Sadam Husein ne posjeduje aktivno naoružanje za masovno uništenje. Ali su upozorenja dvojice visokih iračkih zvaničnika zanemarena, rezultati su velike istrage britanskog BBC-a.
Informacije korištene prije 10 godina kako bi se opravdala invazija zasnovane su na „lažima“ i „željama“. BBC ističe da su britanske i američke vlasti ignorisale informacije dobijene od visokih iračkih zvaničnika, koji su sugerisali da Husein nema naoružanje za masovno uništenje, ali da su prihvatale informacija zvaničnika nižeg ranga koji su se podudarali sa onim što su predsjednik Džordž Buš i premijer Toni Bler željeli da čuju.
Lord Batler, vođa istrage o britanskom angažmanu u ratu u Iraku, kazao je da je kasnije otkrio prethodno zanemareni izvještaj koji otkriva da se zvaničnik MI6 sastao u Jordanu sa jednim od najviših obavještajnih zvaničnika Iraka, Tahirom Habušom al Tikritijem. Habuš je kazao MI6 da u Iraku više nema oružja za masovno uništenje.
„To je dokument koji nismo primijetili“, kazao je Batler. „Ali kada smo se raspitivali za njega, rečeno nam je da nije značajan dokument, jer ga je SIS (Tajna obavještajna služba) odbacila kao način Sadama Huseina da nas obmane“.
Tadašnji irački šef diplomatije Nadži Sabri je nekoliko mjeseci prije invazije putem posrednika poručio šefu ćelije CIA u Parizu, Bilu Mjureju, da Irak „praktično, ne posjeduje nikakvo” oružje za masovno uništenje. Britanski obavještajci su tu informaciju, takođe, odbacili.
Srušene biste Sadama Huseina u Bagdadu
„Nisu bili zadovoljni“, kazao je Mjurej. „Prosto nisu vjerovali u to. Postojali su stalni napori da se nađu obavještajni podaci koji podržavaju unaprijed formirane stavove.“
Lord Batler nije znao ni da je CIA bila u neposrednom kontaktu sa iračkim šefom diplomatije.
Međutim, CIA i MI6 su bili spremni da vjeruju izvorima poput Rafeda al Džanabija, hemijskog inženjera koji je prebjegao iz Iraka u Njemačku 1999, i tvrdio da je fabrika sjemenja u kojoj je radio proizvodila hemijske i biološke agense. Do početka 2001, njemački obavještajci su shvatili da je Al Džanabija izmislio dio priče i prestali su da se oslanjaju na njega. MI6 je takođe procijenio da je Al Džanabija „lažov“.
Međutim, na njegove navode se uoči rata pozvao tadašnji američki državni sekretar, Kolin Pauel, prilikom obraćanja Ujedinjenim nacijama. U intervju za BBC, Rafed al Džanabi je priznao da je izmislio priču.
BBC su ušli u trag Blerove čuvene izjave da Irak posjeduje „hemijsko i biološko oružje, koje može biti aktivirano u roku od 45 minuta“. Iračani koju su bili u egzilu u Jordanu planirali su sredinom 1990-ih puč, ali su upozoreni da je vlada Sadama Huseina spremna da napadne sa hemijskim oružjem za manje od 45 minuta. Taj izvještaj je došao do MI6.
BBC su ušli u trag Blerove čuvene izjave da Irak posjeduje „hemijsko i biološko oružje, koje može biti aktivirano u roku od 45 minuta“
Šef MI6, ser Ričard Dirlov, znao je da se upozorenje odnosilo samo na oružje koje može biti upotrijebljeno na frontu, ali ta opomena nije uključena u dosije MI6 i o tome nije obaviješten premijer Bler. „Ova informacija interpretirana je kao da te rakete mogu biti ispaljene na Kipar, i to ih je činilo senzacionalnim. Pogrešan zaključak posljedica je aljkavog rada obavještajnih službi“, zaključio je lord Batler.
Rat koštao 800 milijardi dolara
Kada je Džordž Buš Mlađi objavio invaziju na Irak u martu 2003, cilj je bilo svrgavanje diktatora i njegovih navodnih zaliha oružja za masovno uništenje. Takođe i stvaranje funkcionalne demokratije.
Koalicione snage su planirale da to ostvare u kratkom vremenskom roku i za ne mnogo novca. Umjesto toga, rat je koštao Sjedinjene Države najmanje 800 milijardi dolara, 4.000 američkih života, 32.000 povrijeđenih vojnika, gotovo devet godina napornog ratovanja i dolaska na vlast autoritarne vlade koja je neznatno bolja – i, zahvaljujući bliskim odnosima sa Iranom, potencijalno gora – od vlade koja je svrgnuta.
Deset godina od invazije, problemi s nasiljem i korupcijom
Opterećen nasiljem, korupcijom i političkom nestabilnošću, Irak se priprema da sjutra u najvećoj diskreciji obilježi 10. godišnjicu invazije američko-britanske vojne koalicije kojom je svrgnut predsjednik Sadam Husein.
Kako ocjenjuje agencija Frans pres, Irak je 2013. godine "miljama daleko" od stabilne parlamentarne demokratije kakvu je obećavao američki predsjednik Džordž Buš kada je 20. marta 2003. godine krenuo u rat da bi se dokopao navodnog oružja za masovno uništenje. Iračke vlasti, međutim, ne planiraju nikakvu komemoraciju za sjutra. Vjerovatnije je da će biti obilježen 9. april kada je pao Bagdad.
Međunarodne snage su uništile sistem vlasti predsjednika Sadama Huseina i njegovu Baas partiju. Ali, 2006. je počeo vjerski sukob do tada neviđenih razmjera, te su koalicioni vojnici uvučeni u sukob šiita i sunita. U tom ratu, SAD su izgubile 4.486 vojnika, a Velika Britanija 179.
Međutim, najvišu cijenu su platili građani Iaka. Domaća nevladina organizacija "Irak bodi kaunt" (Iraq Body Count) objavila je u nedjelju da je najmanje 112.000 civila poginulo u nasilju od 2003. godine.
"Sukob nije završen. On je i danas sveprisutan. Početak njegovog izbijanja je poznat, ali njegov kraj nije na vidiku", navela je ta organizacija, dodavši da godišnje u Iraku pogine između 4.000 i 5.000 ljudi.
Sunitski pobunjenici, među kojima je irački ogranak Al-Kaide, siju strah među stanovništvom u nadi da će destabilisati vladu kojom dominiraju šiiti.
U jutrošnjim napadima u Bagdadu i okolini poginulo je najmanje 56, a ranjeno oko 200 ljudi.
Na političkom planu, irački premijer Nuri Maliki suočen je s protestima sunita koji se od kraja decembra organizuju svakog petka u sunitskim regionima.
Irak ima problema i sa korupcijom, a organizacija Transparensi internešnel svrstala ga je na 169. mesto od ukupno 176 posmatranih zemalja. Međutim, posmatrači i diplomate smatraju da je najveća prijetnja po stabilnost Iraka sukob Bagdada i autonomnog regiona na sjeveru, naseljenim Kurdima.
Galerija
Bonus video:
