Bjelkinja iz predgrađa Filadelfije koja je postala islamska ekstrimistkinja pod šifrovanim imenom Džihad Džejn i koja je priznala krivicu za učešće u zavjeri da ubije švedskog karikaturistu kaže da ju je islamu privukao osjećaj pripadnosti nakon teškog djetinstva.
Kolin Larouz (49) je svoju ispovijest dala u prvom intervjuu koji joj je dozvoljen od hapšenja u oktobru 2009. U razgovoru sa novinarom Rojtersa Džonom Šifmanom iz pritvora u Filadelfiji, gdje čeka izricanje kazne 17. marta, Larouzova se prisjeća kako je od razgovora preko Interneta sa islamskim ekstremistima stigla tamo gdje se sada nalazi.
Idi u Švedsku i ubij ga
Teroristi su vjerovali da će joj njena plava kosa, bijela put i američki pasoš, pomoći da priđe meti - Larsu Vilksu, švedskom umjetniku koji je naslikao glavu proroka Muhameda na tijelu psa
Datum: 22. mart 2009. To je bilo to, pomislila je. Njena šansa. U svojoj 45. godini, Larouz je bila spremna da postane neko. Ova žilava žena sa osnovnim obrazovanjem nedavno se preobratila islam. Brzo je pronašla mjesto za sebe, prikupljajući novac i lobirajući preko interneta za ciljeve njenih muslimanskih braća i sestara.
I oni su poput nje bili autsajderi. Tokom najmračnijih dana, Larouz je bila žrtva incesta, silovanja i bavila se prostitucijom. Predala se alkoholu i drogama, počev od kreka do kristal meta. Sada, ukoliko prihvati naređenje da ubije, ona će svoj život posvetiti višoj sili: Alahu.
Čovjek koji je izdao direktivu sebe naziva Oko Sokolovo. Larouz ga je znala samo po internet porukama i po glasu, a tvrdio je da se krije u Pakistanu. Oko Sokolovo je od nje zatražio da otputuje u Evropu, prođe obuku za ubice sa drugim operativcima Al Kaide, a zatim da ode u Švedsku i učini ono što rijetki džihadisti mogu: Stopi se sa masom.
Lars Viks
Teroristi su vjerovali da će joj njena plava kosa, bijela put i američki pasoš, čak teksaški, pomoći da priđe meti: Larsu Vilksu, švedskom umjetniku koji je naslikao glavu proroka Muhameda na tijelu psa. „Idi u Švedsku“, naredio je Oko Sokolovo. „I ubij ga“.
Zavjera je uključivala problematični trio Amerikanaca, od kojih je svako želio da postane terorista: Larouzovu, ženu iz Kolorada po imenu Džejmi Polin Ramirez i tinejdžera iz Merilenda po imenu Muhamed Hasan Kalid. Svi su priznali krivicu za kršenje američkih zakona o terorizmu, ali je samo Larouzova optužena da je planirala da ubije Vilksa.
Kalid, srednjoškolac koji je živio sa roditeljima u Merilendu, slučajno je postavio link svog tajnog džihadističkog bloga na stranicu školskog vebsajta. Roditelji su mu oduzeli računar i poslali ga na psihijatrijsko liječenje.
Ramirez, usamljena žena iz Kolorada, poznata kao Džihad Džejmi, uputila se u Evropu kako bi se obučavala za sveti rat. Primamio ju je u Irsku jedan musliman, obećavajući joj religiozni život udate žene ali je ona ubrzo shvatila da je on zapravo samo htio kuvaricu, kućnu pomoćnici i seksualnu robinju.
Sve što je trebalo da uradi jeste da izgovori šahadu, obećanje da prihvata Alaha kao njenog jedinog boga i proroka Muhameda kao njegovog glasnika
Sve je počelo 2007, dvije godine prije nego što je Larouz pristala da ubije Vilksa. Tada je bila u Amsterdamu na odmoru sa svojim momkom Kurtom Gormanom, koji nije želio da razgovara za Rojters.
Jedne noći otišli su u bar i Larouzova se napila. Bila je naporna kada popije i napala je Gormana. On je napustio bar. Ona je ostala. Nedugo nakon toga prišao joj je čovjek. Bio je musliman i zgodan. Otišla je kući sa njim, dijelom u inat momku, a dijelom zato što je bila radoznala. Ta odluka joj je promijenila život.
Avantura u Amsterdamu je u njoj izazvala interesovanje za islam, a kako bi saznala više o toj religiji počela je da posjećuje muslimanske internet sajtove.
Internet preobraćenje
Nakon nekoliko nedjelja otkrila je da se lako preobratiti; nije čak morala ni da ide u džamiju. Sve što je trebalo da uradi jeste da izgovori šahadu, obećanje da prihvata Alaha kao njenog jedinog boga i proroka Muhameda kao njegovog glasnika.
Svega nekoliko mjeseci poslije avanture u Amsterdamu, dok je čatovala sa jednim Saudijcem, Larouzova je iskucala šahadu i preko interneta se ekspresno preobratila se u islam.
Na pitanje novinara Rojtersa o čemu je razmišljala kada se preobraćivala i prihvatila ime Fatima, pošto je čitav svoj raniji život provela u Mičigenu, Teksasu i Pensilvaniji, Larouzova je dogovorila:
"Da ću konačno biti negdje gdje pripadam. Preživjela sam toliko toga što bi nekog drugog ubilo. Uvijek sam vjerovala da postoji razlog zbog kojeg sam živa. I kada sam otkrila islam pomislila sam to je ono što moram da uradim. Zbog toga sam još živa".
Tek šest mjeseci nakon internet preobraćenja ona se ponovo angažovala. Pored akcionih filmova koje je uglavnom gledala, počela je na Jutjubu da prati snimke izraelskih napada na Palestince i američkih napada na Iračane.
Tokom svog nevjerovatnog pohoda Kolin je u Evropi upoznala svoje internet heroje. Onlajn, oni su bili agresivni, žestoki i romantični. Uživo – u realnosti – bili si nesigurni, šovinisti
"Plakala sam. Mogla sam čuti djecu vani kako se igraju i smiju, sjećam se kako sam pomislila kako nije pravedno da sva ta djeca umiru a ovdje niko ne zna za to i nikoga nije briga".
Do ljeta 2008. Larouzova je objavljivala džihadističke snimke na Jutjubu i Majspejsu. Koristila je razna imena, a jedno od njih je bilo Džihad Džejn. Tokom sljedeće godine razmjenjivala je poruke sa džihadistima – čija su šifrovana imena bila Oko Sokolovo, Crna Zastava, Abdulah i Hasan. Nije se trudila da sakrije svoje postove. Nije ni znala kako.
"Razgovarala sam sa njima i osjećala sam se kao da su oni snažna braća i da su veoma pobožni. Osjećala sam ljubav prema njima. Voljela sam svoju braću toliko, da kada su mi nešto govorili, slušala bih ih bez obzira na sve“. U jednom od tih razgovora i dobila je naredbu da ubije.
Razočaranje u heroje
Tokom svog nevjerovatnog pohoda Kolin je u Evropi upoznala svoje internet heroje. Onlajn, oni su bili agresivni, žestoki i romantični. Uživo – u realnosti – bili si nesigurni, šovinisti i ono što je nju najviše razočaralo mučili su ih prizemni problemi poput onih kako platiti račun za struju.
Dvije nedjelje nakon što je obećala da će je „samo smrt spriječiti“ da ubije za Alaha, Džihad Džejn je odlučila da se ipak vrati kući. Bila je usamljena, nedostajao joj je njen momak u Pensilvaniji.
Pitala se ko brine o njenoj majki, njenim mačkama, Flafi i Klausu. Džihad Džejn je bila nostalgična. Ubrzo nakon toga je i uhapšena, budući da je bila pod nadzorom FBI još od internet prepiske.
"Bila sam tako blizu da to učinim”, kaže ona danas o svojim planovima da ubije Vilksa. U sudskim dokumentima i u medijima predstavljen je stravičan portret Džihad Džejn.
Američke vlasti slučaj uporno opisuju kao nešto što će zauvijek promijeniti stav javnosti prema terorizmu. Jedan zvaničnik je kazao da ta zavjera „naglašava evoluirajuću prirodu prijetnje sa kojom se suočavama“. Slučaj je toliko ozbiljan, tvrde nadležni, da su Larouz optužili za zločine zbog kojih bi ostatak života mogla provesti u zatvoru.
Lice domaćeg terorizma
Kada je imala oko sedam ili osam godina Larouz je silovao biološki otac, Ričard Larouz, koji je nastavio da je seksualno zlostavlja dok nije pobjegla od kuće u Detroitu
Međutim, novinar Rojtersa Džon Šifmen proveo je šest mjeseci istražujući priču Larouzove i zaključio da nasuprot imidžu opasne teroristkinje koji je predstavljen u medijima uz vrijeme hapšenja, ono što se zaista dogodilo „ispostavilo se da je više farsično nego jezivo, više apsurno nego kobno“.
Šanse da sprovede u djelo naredbe bile su zanemarljive budući da je bila pod nadzorom FBI 15 mjeseci prije privođenja.
"Džihad Džejn je na neki način savršena figura jer njen život podsjeća na sapunicu“, kazao je čovjek koji je trebalo da bude njena žrtva, umjetnik Vilks.
"Ovo je danas najzanimljiviji dio terorizma – amateri".
Zlostavljana u djetinjstvu
Šifmenovi intervjui sa Larouzovom, njenom sestrom Pem i savjetnikom koji je pomogao Kolin kada je imala 17 godina, pružaju uvid u užasna dešavanja iz njenog djetinstva zbog kojih je postala tako podložna emotivnom iskorišćavanju.
Kada je imala oko sedam ili osam godina silovao ju je njen biološki otac, Ričard Larouz, koji je nastavio da je seksualno zlostavlja dok nije pobjegla od kuće u Detroitu, u Mičigenu, kada je imala 13 godina.
Živjela je na ulici radeći kao prostitutka i postala je narkomanka. Kada je njen savjetnik Oli Manino, telefonirao njenom ocu, on je bez kajanja priznao: „Da, silovao sam je“.
Nikada nije odgovarao za svoje zločine, a umro je 2010. Larouz, koja će možda život provesti u zatvoru, kazala je da su joj zlostavljanja od strane oca uništila život:
"Uradila sam svakave loše stvari. Bunila sam se zbog onoga što je on učinio i zbog toga što moja majka nije učinila ništa da nam pomogne".
Galerija
Bonus video:
