Islamista Mohamed Morsi proglašen je juče prvim demokratski izabranim predsjednikom Egipta, što je izazvalo veselje pristalica Muslimanske braće, koji su obećali da će nastaviti borbu za preuzimanje vlasti od generala koji imaju najveću kontrolu.
Morsi je porazio bivšeg generala Ahmeda Šafika u drugom krugu izbora osvojivši 3,5 odsto ili 900.000 više glasova – ukupno 51,7 odsto, saopštila je državna izborna komisija, a prenosi agencija Rojters.
Morsi je naslijedio Hosnija Mubaraka, koji je narodnom pobunom svrgnut prije 16 mjeseci. Vrhovni vojni savjet (VVS), koji je vladao ovom najvećom arapskom državom od tada, ovog mjeseca je ograničio nadležnosti predsjednika - što znači da će šef države morati sa vojskom blisko da sarađuje na planiranom demokratskom ustavu.
Hiljade pristalica Muslimanske braće počele su da slave uz vatromet na kairskom trgu Tahrir, mašući državnim zastavama i uzvikujući „Alah je veliki“.
„Nemojte se plašiti! Vojska mora otići“, skandirali su okupljeni na Tahriru, jednom od mjesta revolucije Arapskog proljeća koja je primorala oficire da uklone Mubaraka kako bi zadovoljili demonstrante.
Šef Vrhovnog vojnog savjeta, feldmaršal Husein Tantavi nazvao je 60-godišnjeg Morsija i čestitao mu na pobjedi, javila je državna televizija.
Od toga kako njih dvojica budu sarađivali zavisiće nesigurni put Egipta iz revolucije u demokratiju i njene odnose sa zabrinutim arapskim i zapadnim saveznicima: Tantavi je 20 godina bio Mubarakov ministar odbrane i ima dobru saradnju sa Pentagonom; inženjer Morsi, hapšen više puta pod Mubarakovim režimom, ima doktorat sa Univerziteta Južna Kalifornija.
„Morsi je prvi zaista demokratski izabrani predsjednik Egipta“, rekao je za agenciju Rojters zvaničnik Muslimanske braće Jaser Ali. „On ima legitimitet i sješće sa vojnim savjetom i svim političkim snagama da riješi sva neriješena pitanja oko parlamenta, ustavnog dekreta i novog zakona o vanrednom stanju“.
Drugi zvaničnik pokreta, Gihad Hadad, poručio je da će demonstranti nastaviti da vrše pritisak na vojsku. „Borba za novi Egipat upravo počinje“.
Oni koji su glasali Šafika, smatrajući ga zaštitom od islamske vlasti koja, kako tvrde, označava netoleranciju i otuđivanje od Zapada, bili su zabrinuti: biznismen Maged Abdel Vadud, koji se okupio sa drugim pristalicama u jednom hotelu u nadi da će slaviti pobjedu Šafika kazao je: „Ovo je početak kraja za Egipat“.
Zapadne sile, i Izrael, bile su zabrinute zbog povratka islamista u Egiptu. Međutim, Vašington i Evropa su takođe pritisli vojsku da prihvati demokratiju, mada tražeći od Muslimanske braće da poštuju prava svih Egipćana.
SAD su čestitale Morsiju na pobjedi i zatražile od Muslimanske braće da pažljivo i uz poštovanje prava svih Egipćana formiraju novu vladu.
„Čestitamo egipatskom narodu na prekretnici u njihovoj tranziciji ka demokratiji“, navodi se u saopštenju portparola Bijele Kuće Džima Karnija, u kojem se od novog lidera traži da osigura da Egipat ostane „stub regionalnog mira, sigurnosti i stabilnosti“.
„Ovo je zaista istorijski trenutak za Egipat – trijumf nad politikom straha i predsrasuda“, rekao je u Kairu jedan visoki zapadni diplomata.
Morsi je dobio najviše glasova i u prvom krugu izbora, održanom u maju. Obećao je da će formirati sveobuhvatnu vladu, kako bi ugodio što većem broju Egipćana, uključujući i veliku hrišćansku manjinu - kopte, koji su zabrinuti zbog pobjede islamista.
Novoizabrani predsjednik nije siguran da će nužno izabrati premijera iz najveće partije u parlamentu – stranke Slobode i pravde – i nagovijestio da će za svog savjetnika ili čak potptredsjednika imenovati kopta. On je naglasio da islamska pravila oblačenja neće biti nametnuta.
„Predsjedništvo će biti institucija“, poručio je Morsi. „Era Supermena je završena“.
Morsi obećava „egipatsku renesansu sa islamskom osnovom“ - umjereni, moderni islamistički program koji će uvesti Egipat u novu demokratsku eru, gdje će autokratiju zamijeniti transparentna vlada koja poštuje ljudska prava.
„Rezervni točak“ Muslimanske braće
Ovaj 60-godišnji partijski zvaničnik nije bio prvi izbor Muslimanske braće, već je u posljednjem trenutku gurnut u izbornu trku zbog diskvalifikacije Hairata al Šatera, koji je bio prvi kandidat pokreta.
Sa krutim i zvaničničkim stilom, zdepasti Morsi se postavio kao osoba koja protiv srca ulazi u izbornu trku, a koji je kao jedan od razloga za učešće na izborima naveo strah od sudnjeg dana.
Borio se da se oslobodi nadimka „rezervni točak“ Muslimanske braće i postao, ističe Rojters, slučajni predsjednik Egipta.
Galerija
Bonus video:
