"Cilj ove partije je da očuva veliku revoluciju od 25. januara (2011), koja je iskočila iz kolosjeka i skoro je uništena, i da povrati naše jedinstvo. Kada je ova revolucija počela, nismo ni sanjali da će nas zadesiti današnji uslovi i tragična tranzicija u kojoj živimo", poručio je El Baradej okupljenim pristalicama i novinarima.
El Baradej, koji je za svoj rad kao šef nuklearne agencije UN dobio Nobelovu nagradu za mir, rekao je da je nova organizovana politička grupa neophodna da ujedini Egipćane, i pripremi omladinu koja je stajala iza ustanka za političku budućnost.
Nova partija - nove nade
"Nadamo se kroz ovu partiju... novom početku izgradnje zemlje na osnovama demokratije i pravde", kazao je El Baradej.
On je dodao da njegova partija još nije zvanično registrovana, ali da će za rad biti spremna za dva-tri mjeseca, kao i da je njen cilj da predstavlja umjereni Egipat.
Ustavna partija označava povratak javnom životu za El Baradeja, koji je u januaru objavio da se neće kandidovati za predsjedničke izbore, kao i da će fer glasanje biti nemoguće tokom "smutljivog" tranzicionog perioda.
Njegovo "izvlačenje" četiri mjeseca prije početka predsjedničkog glasanja umanjilo je šanse liberalnim i ljevičarskim grupama koje su stajale iza prošlogodišnjeg ustanka i zbacivanja sa vlasti višedecenijskog predsjednika Hosnija Mubaraka.
Islamističke stranke, uključujući i moćno Muslimansko bratstvo i popularne ultrakonzervativne salafiste, izašli su kao najveći pobjednici tih izbora, osvojivši skoro 70 odsto mjesta u parlamentu.
Njegovo odsustvo sa uličnih protesta, naklonost ka mirnim političkim pregovorima i povlačenje iz predsjedničke trke mnoge je frustriralo, ocjenjuje agencija AP.
Liberalne partije, od kojih su mnoge u El Baradeju našle oslonac za svoje pozive na demokratiju u Egiptu, teško su poražene na prvim parlamentarnim izborima poslije Mubaraka.
Islamističke stranke, uključujući i moćno Muslimansko bratstvo i popularne ultrakonzervativne salafiste, izašli su kao najveći pobjednici tih izbora, osvojivši skoro 70 odsto mjesta u parlamentu.
Mladi aktivisti takođe su bili na meti narastajućeg obračuna vojnih vladara zemlje, uključujući suđenja pred vojnim sudovima, hapšenja i prljave medijske kampanje.
Predsjednički izbori biće održani 23. i 24. maja, a mogući drugi krug biće održan 16. i 17. juna. Pobjednik izbora biće saopšten 21. juna, što je manje od dvije sedmice prije roka koji je vojska postavila za odlazak sa vlasti, a to je 1. jul.
Ozbiljnu sijenku na izbore bacila je diskvalifikacija 10 kandidata, među kojima su i oni koji su smatrani glavnima - kandidat Muslimanskog bratstva Hairat el Šater, Omar Sulejman, koji je pod Mubarakom služio kao šef obavještajne službe, i ultrakonzervativni islamistički kandidat Hazem Abu Ismail.
Bonus video:
