Deset godina od dolaska prvih zatvorenika u Gvantanamo, borci za ljudska prava u Sjedinjenim Američkim Državama i svijetu pozivaju predsjednika Baraka Obamu da ispuni obećanje o zatvaranju vojnog logora u kojem je još 171 zatvorenik, među njima mnogi bez suđenja.
Prvi veliki potez Obame po dolasku u Bijelu kuću bila je uredba o zatvaranju zloglasnog zatvora na Kubi, ali je odluku blokirao Kongres, a preostalim zatvorenicima za sada je gotovo nemoguće da napuste logor.
Oni od 10. januara mirno protestuju, odbijaju hranu, svakodnevne aktivnosti.
U logoru je ostao 171 zatvorenik - oko 90 ih je tamo dospjelo zbog greške, oslobođeni sumnji za terorizam, i nadaju se odluci o puštanju.
"Deset godina je prošlo od otvaranja logora Gvantanamo i sramota je da tamo još ima zatvorenika kojima nije suđeno", napisala je Sesilija Malmstrom, komesar za unutrašnje poslove Evropske komisije i na Twitteru poručila "Predsjedniče Obama, vrijeme je da ispunite svoje obećanje".
Aktivisti grupe "Svjedoci protiv mučenja" u narandžastim kombinezonima i zatvoreni u kavez u ponedjeljak su ispred Bijele kuće tražili zatvaranje logora, a Bijela kuća je istog dana odgovorila da nije odustala od cilja.
Kroz logor u američkoj bazi Gvantanamo na jugoistoku Kube, od 2002. je prošlo 779 muškaraca.
Mnogi zatvorenici su rekli da su bili mučeni, a vlada je priznala da su primjenjivane tehnike ispitivanja koje su sada zabranjene.
Američka obavještajna agencija CIA je priznala da je primjenjivala tehniku simuliranog potapljanja vodom.
Osam zatvorenika je umrlo u Gvantanamu, od kojih je za šest kao smrt proglašeno samoubistvo.
Galerija
Bonus video:
