U martu će se prvi na provjeri naći Vladimir Putin, u aprilu Nikola Sarkozi, a krajem godine Barak Obama.
Veliku pažnju takođe izazivaju predsjednički izbori u Egiptu, jer će sigurno ostaviti neizbrisiv pečat na dalja zbivanja u arapskom svijetu.
U Kini predsjedniku Hu Đintaou ističke mandat tako da će doći do redovne kadrovske smjene na čelu partije i države.
Putin i dalje favorit
Sve do decembarskih parlamentarnih izbora na kojima je vladajuća Jedinstvena Rusija pobijedila, iako je u odnosu na prethodne izbore izgubila 25 odsto glasova, Putin je važio za neprikosnovenog kandidata za šefa države.
On je i dalje favorit, mada se u međuvremenu suočio sa optužbama opozicije koja tvrdi da je na izborima za Dumu bilo nepravilnosti i krađe glasova.
"Kao kandidatu nije mi potrebna nikakva prevara. Želim da izbori budu najtansparentniji mogući", prenose agencije Putinovu izjavu
Sve je više glasača koji nakon spornih izbora za Dumu ne vjeruju u ovakve izjave. Kako oni gledaju na transparentnost i fer plej na predstojećim martovskim izborima govori i ovaj kratki video koji se nedavno pojavio na internetu.
Međutim, kako u ovom času stvari stoje, Putin nema ozbiljnijeg izazivača. Za ulazak u Kremlj, pored njega, boriće se njegovi stari rivali Genadij Zjuganov, Vladimir Žirinovski, kao i tajkun Mihail Prohorov i Sergej Mironov.
Francuska
Nikola Sarkozi će se, za razliku od Putina, naći na velikoj provjeri. "Biće to njegov najveći izazov u dosadašnjoj karijeri", slažu se politički analitičari u Parizu.
Ekonomska kriza nije mimoišla Francusku, pa je vlada morala da uvodi mjere štednje i da produžava radni vijek za odlazak u penziju. To je izazvalo nezadovoljstvo i proteste građana.
Prva direktna opomena Sarkoziju stigla je u septembru prošle godine kada su socijalisti poslije više godina ponovo osvojili većinu u Senatu.
Glavni rival Sarkoziju biće socijalista Fransoa Oland za koga se početkom decembra izjašnjavalo 60 odsto građana. Značajan broj glasova mogli bi da odvuku i Marin le Pen, liderka ekstremno nacionalističkog Nacionalnog fronta, kao i drugi kandidati sa desnice.
Obama
U Americi je upravo počela nominacija republikanskih kandidata za ulazak u Bijelu kuću. U ovom času najčešće se pominju Njut Gingrič, Ron Pol, Rik Peri, Mišel Bakman.
Predsjednik Obama je na spoljnopolitičkom planu postigao značajne uspjehe: povukao je vojnike SAD iz Iraka i konačno likvidirao "neprijatelja br.1" SAD Osamu bin Ladena. Ali, izbori se u Americi tradicionalno dobijaju na domaćoj sceni, gdje se sadašnji šef Bijele kuće suočava sa ekonomskim problemima i ogromnim javnim dugovima, što će opozicija sigurno pokušati da iskoristi.
Prema najnovijim anketama "Volstrit Džornala" i NBC- Njuz, Obama bi dobio 51 odsto glasova ako bi mu rival bio Gingrič (37 procenata). Ukoliko bi rival bio umereniji konzervativac Mit Romni ta prednost bi bila mnogo manja (47,45 odsto).
Egipat
Veliku pažnju izazivaju i predsjednički izbori u Egiptu zbog višemjesečne revolucije u tom dijelu svijeta. Kao mogući kandidati pominju se liberali Mahmud al Baradej i Amr Musa, ali poslije pobjede islamista na parlamentarnim izborima, sve opcije su u igri. U svakom slučaju, izbori u Egiptu udariće pečat na dalji razvoj u arapskom svijetu.
Bonus video:
