U nastojanju da zacementira spoljnopolitički uspjeh i podupre demokratizaciju u jednoj od najizolovanijih i najautoritarnijih država, američka šefica diplomatije Hilari Klinton je pokušala da testira spremnost lidera Mjanmara da unaprijede započete reforme.
Klinton je tokom istorijske posjete toj državi rekla da se nada, ali da još nije ubijeđena da će se „plamičci progresa“ u toj jugoistočnoj azijskoj državi pretvoriti u plamen promjene, prenijela je agencija Asošiejtid pres.
U razgovoru sa predsjednikom Mjanmara Teinom Seinom, Klinton je rekla: „Ovdje sam danas zato što su predsjednika Obamu i mene ohrabrili koraci koje ste vi i vaša vlada preduzeli u korist vašeg naroda.“
Ponudivši prvu nagradu za reforme, državna sekretarka je rekla da će SAD podržati pružanje veće pomoći Mjanmaru i razmotriti slanje ambasadora nakon otprilike dvije decenije. Najvišim zvaničnicima Mjanmara je poručila je da je Vašington spreman da podrži dalje reforme i možda ukine sankcije, prenio je Rojters.
Pozvala Mjanmar da okonča sukobe
Takođe je pozvala Mjanmar da preduzme dodatne korake ka oslobađanju političkih zatvorenika i okončanju etničkih sukoba. Unapređenje odnosa neće biti moguće dok Mjanmar ne prekine vojne i, kako se sumnja, nuklearne veze sa Sjevernom Korejom.
Cilj diplomatski rizične posjete državi koja prima malo kojeg stranog gosta i još uveliko određuje svom narodu šta će gledati i čitati, je da se testira da li su novi civilni lideri zaista spremni da odbace 50-godišnju vojnu diktaturu, navodi AP.
Obamina administracija se takođe nada da će oslabiti uticaj Kine u regionu gdje SAD i njeni saveznici strahuju od njenog uspona.
Posjeta nakon pola vijeka
Hilari Klinton je prvi državni sekretar SAD koji je posjetio Burmu nakon Džona Fostera Dalsa 1955.
Ona se sastala i sa prodemokratskom liderkom Aung San Su Ći na privatnoj večeri u američkoj diplomatskoj rezidenciji u Mjanmaru. Za danas je predviđen formalni sastanak u kući liderke opozicije u Mjanmaru.
Su Ći, koja je nagovijestila povratak na političku scenu, pitala je Klinton o njenom iskustvu kandidata, kao senatora i u američkoj predsjedničkoj trci.
SAD su diplomatske veze sa Mjanmarom svele na nivo otpravnika poslova nakon obračuna vojske 1988. sa prodemokratskim protestima i poništenja izbora 1990. na kojima je ubjedljivo pobijedila partija Su Ći.
Dobitnica Nobelove nagrade za mir 1991. zbog nenasilne borbe za demokratiju, Su Ći je prvi put uhapšena 1989. godine. Od protekle 22 godine u zatvoru ili u kućnom pritvoru je provela 15.
Galerija
Bonus video:
