Već godinama cijena zlata zna samo za jedan pravac - naviše. Prvo su zlato kupovali samo privatni i institucionalni investitori, a sada su se na tržištu kao veliki kupci pojavile i centralne banke, piše Dojče Vele.
Unca zlata teška je 31 gram i na većoj je cijeni nego ikada ranije.
Uplašeni od dužničke krize koja prijeti Evropi i političke nestabilnosti u SAD-u, mnogi investitori bježe u navodno sigurnu luku, trenutno unca zlata košta više od 1 500 dolara i dvostruko je skuplja nego prije dvije godine. Cijena se prošle nedjelje popela na 1.665,57 dolara.
"Zlato trenutno djeluje kao čvrsta stijena u buri. Mislim da će biti na cijeni sve dok ne budu riješene dužničke krize u Evropi i SAD-u“, procjenjuje Judžin Vejnberg, analitičar tržišta Commerzbanke.
Decenija zlata
Krajem devedesetih godina unca zlata vrijedila je samo 300 dolara što je jedva pokrivalo troškove proizvodnje.
Tokom 2000. godine bila je 272 dolara, dvadeset dolara manje od cijene proizvodnje. Ali, poslije napada 11. septembra 2001. godine sve se promijenilo.
Kako bi spriječile recesiju centralne banke preplavile su tržišta novcem, kamate su se ubrzano kretale u pravcu nule i ponovo se pojavila opasnost od inflacije. Rasle su cijene sirovina i namirnica, u SAD-u je počeo da narasta "balon od sapunice" na tržištu nekretnina.
Tri talasa potražnje
Nakon toga uslijedila su tri talasa potražnje za zlatom koja su dovela do rasta cijene: 2008. godine kada je bankrotirala velika američka investiciona banka Leman Braders, 2010. kada je postalo jasno da je Grčka prezadužena i 2011. godine kada se vidjelo da Evropska monetarna unija ima silne muke da izađe na kraj s dugovima perifernih zemalja - Irske, Portugala i Španije.
Od tada u trci za zlatom nema pauze. Zlato je mnogo više od obične sirovine, ocjenjuje se u analizama Commercbanke.U ovima analizama se konstatuje da trenutni razvoj „pokazuje da zlato nije samo zaštita od inflacije, pokazatelj nesigurnosti i zamjena za dolar“, nego i moneta koja profitira od slabosti dvije velike valute - eura i dolara.
Međutim, neki drugi analitičari pozivaju na oprez. Za Sjuzan Steinmen iz banke Quirin mnogo je razumnije „da se imovina uvijek rasporedi na više strana. To je slučaj i sa zlatom.
Privatni investitori trebali bi dio novca uložiti i u zlato, ali odlučiti se samo za ulaganje u zlato predstavlja rizik koji, na žalost, danas mnogi podcjenjuju“.
Prema procjenama Landesbank Baden-Württemberg (LBBW) cijena unce zlata skočiće do 1.750 dolara, jer zlato ne kupuju samo privatni investitori, nego i fondovi i drugi institucionalni investitori (banke, osiguranja) kako bi se zaštitili od slabog dolara.
Uticaj centralnih banaka
Rastu cijena najviše doprinose centralne banke. Tako je meksička centralna banka nedavno kupila sto tona zlata, a rezerve zlata povećavaju i Kina, Rusija, Tajland i druge zemlje u razvoju.
S druge strane, razvijene zemlje su prestale da prodaju zlato. SAD imaju rezerve zlata od 8.133 tone, Njemačka ima 3.401 tonu.
Ukupno, procjenjuje se da centralne banke imaju rezerve od 27.300 tona zlata, a ako se uračunaju i rezerve MMF i Banke za međunarodno poravnanje onda je to 30.800 tona.
Bonus video:
