Izrael će se povući iz svih sporazuma sa Palestincima ukoliko ovi nastave sa jednostranim planovima da traže priznavanje palestinske države u Ujedinjenim nacijama, kazao je ministar inostranih poslova Avigdor Liberman.
„Takav potez predstavljao bi kršenje svih sporazuma koji su potpisani do sada“, rekao je Liberman šefici dipomatije EU Ketrin Ešton u Jerusalimu.
„Izrael više neće biti posvećen ugovorima koji su sa Palestincima potpisani u posljednjih 18 godina“.
To se prije svega odnosi na Sporazum iz Osla, potpisan u septembru 1993, po kome je Palestinska uprava formirana uz odgovornost da upravlja djelovima Zapadne obale i Gaze.
Liberamnovi komentari dodatno su povećali uloge uoči sjednice Generalne skupštine UN u septembru, na kojoj se očekuje da većina od 192 zemlje podrži palestinsku državu. Izrael i SAD se žestoko protive takvom potezu i na Palestince se vrši pritisak da odustanu od takvog pristupa.
Kako ih pokrenuti s mrtve tačke
Ašton je posjetila Jerusalim i Zapadnu obalu u pokušaju da pregovore dviju strana pokrene s mrtve tačke. Pregovori su propali prošlog septembra nakon što je Izrael odbio da produži moratorijum na izgradnju naselja.
Predsjednik SAD Barak Obama je u maju javno podržao stvaranje palestinske države u okviru granica od prije 1967. godine, uz dogovorenu razmjenu teritorija, kao ishod pregovora.
Predsjednik SAD Barak Obama je u maju javno podržao stvaranje palestinske države u okviru granica od prije 1967. godine, uz dogovorenu razmjenu teritorija, kao ishod pregovora.
Izraelci kažu da su spremni da nastave pregovore pod uslovom da Palestinci priznaju Izrael kao jevrejsku državu. Palestinci odbijaju, uz obrazloženje da to prejudicira ishod pregovora o pravu na povratak palestinskih izbjeglica.
Liberman, ratoborni član izraelske koalicione vlade, je juče kazao: „S obzirom na aktuelni stav (predsjednika Palestinske uprave Mahmuda) Abasa, šanse za pregovore su ravne nuli... Izrael je spreman da obnovi pregovore. Lopta je u palestinskom dvorištu“.
Izrael je preko svojih ambasada započeo globalnu kampanju protiv plana Palestinaca da uoči sastanka u UN pridobiju podršku za njihovu državu. Naročito ga brinu stavovi evropskih zemalja.
Uz moguću podršku Britanije
Dejvid Kameron je prošlog mjeseca u Londonu nagovijestio Netanjahuu da bi Britanija mogla podržati palestinsku državu ukoliko se ne ostvari značajan napredak u pregovorima.
Njemačka i Italija su poručile da će se usprotiviti palestinskoj inicijativi. Vjeruje se da je stav Francuske sličan onom Velike Britanije, premda pokušava da izdejstvuje mirovnu konferenciju kao alternativu.
„Svakako idemo u Ujedinjene nacije, bilo pregovora ili ne“, kazao je Štajeh. „Smatramo da odlazak u UN i pregovori mogu ići ruku pod ruku i oni se međusobno dopunjuju“.
Međutim, palestinski pregovarač Muhamad Štajeh je prije dva dana novinarima saopštio da će palestinske vlasti tražiti priznavanje i članstvo u UN bez obzira na to hoće li se pregovori nastaviti.
„Svakako idemo u Ujedinjene nacije, bilo pregovora ili ne“, kazao je Štajeh. „Smatramo da odlazak u UN i pregovori mogu ići ruku pod ruku i oni se međusobno dopunjuju“.
I Palestinci i Izraelci su usredsređeni na stav evropskih zemalja, naglasio je. „Za nas i za Izraelce bitka se vodi oko Evrope, jer – uz poštovanje prema svima - problem nije koliko država, problem je i kvalitet država“, dodao je.
Portparol Ketrin Ešton je rekao da je sada „hitnije nego ikad“ uključivanje u pregovore i nastavak mirovnog procesa
„Potreban je jasan okvir koji bi obijema stranama omogućio da se vrate za pregovarački sto“.
Ašton je zatražila novi sastanak bliskoistočnog kvarteta, koji čine EU, SAD, Rusija i UN, na kojem bi se raspravljalo o problemima, dodao je njen portparol.
Ukoliko palestinske vlasti budu rasformirane, Izrael bi – u skladu sa međunarodnim pravom - morao da preuzme punu odgovornost za upravljanje svim teritorijama koje je okupirao od 1967. godine.
Bonus video:
