Ovo nije bila baš laka godina za zapadne demokratije, dok su se olujni oblaci nadvijali zbog breksita, a sada i zbog predsjedničkih izbora koji se sljedeće godine održavaju u Sjedinjenim Državama. Međutim, ne suočavaju se samo zapadne demokratije sa problemima. Demonstracije u Hong Kongu i Rusiji takođe su pokazale da postoje granice onoga što na zapadu smatraju autokratskim vlastima.
U Hong Kongu, ogromne demonstracije protiv kineske uprave produbile su krizu koja sada prijeti vlastima u kontinentalnom dijelu zemlje. U Moskvi vlasti masovno hapse učesnike demonstracija koji traže da kandidatima opozicije bude dozvoljeno da učestvuju na lokalnim izborima. Policija se bespoštedno obračunava sa Putinovim protivnicima.
Turski predsjednik Tajip Erdogan takođe iza sebe ima nekoliko teških mjeseci. Ekrem Imamoglu, opozicioni političar sa potpuno različitom platformom u odnosu na vladajuću Partiju AK, postao je gradonačelnik Istanbula na izborima koji su ponovljeni pošto je sud utvrdio da je na prvom glasanju - na kojem je takođe pobijedio Imamoglu - bilo neregularnosti.
Turske vlasti su poštovale ishod drugog glasanja. Međutim, postavlja se pitanje kako će neprikosnoveni vladari u Rusiji i Kini, Vladimir Putin i Si Đinping, reagovati na nove proteste.
Peking je upotrijebio silu da bi ugušio demonstracije na Tjenanmenu 1989. godine. Kineska Narodna oslobodilačka armija u Hong Kongu je ostala u kasarnama od kako su protesti izbili u aprilu, pustivši policiju Hong Konga da se bavi protestima. Međutim, pojedini aktivisti smatraju da je Peking imao udjela u nasilnim napadima na demonstrante, dok drugi okrivljuju kriminalne bande, i u najgoroj varijanti strahuju od ponavljanja masakra na Tjenanmenu 1989.
Putin je preživio raniji talas protesta koji je počeo krajem 2011. bez intervencije vojske, ali demonstranti i opozicioni lideri pričaju o atmosferi zastrašivanja, a usvojeno je i niz zakona koji ograničavaju pravo građana da protestuju.
Ruski opozicioni lider Aleksej Navaljni je prošlog mjeseca zatvoren nakon što je pozivao građane da izađu na ulice i učestvuju u protestima. On tvrdi da je u zatvoru otrovan mada su testovi koji je sprovela državna bolnica bili negativni na otrove.
Vlasti u Moskvi i Pekingu optužuju Zapad da stoji iza demonstracija, ponavljajući optužbe u vezi sa „arapskim proljećem“ 2011. i skoro sa svakim građanskim ustankom i istočnoj Evropi kada su krajem 1980-ih godina padale komunističke vlade.
Takve sumnje odražavaju i nezadovoljstvo Zapada zbog navoda da se Rusija umiješala u američke predsjedničke izbore i u unutrašnje stvari drugih evropskih demokratija, i na neki način su razumnjive.
Zapadne vlade, uključujući i administraciju bivšeg američkog predsjednika Baraka Obame, godinama pokušavaju da pridobiju i ujedine ruske opozicione grupe.
Takođe postoji tiho uvjerenje na Zapadu u posljednje tri decenije da su Rusija, Kina i pojedine druge države na trnovitom, ali predvidivom putu ka većim demokratijama, otvorenosti i globalnoj integraciji, mada je taj scenario u Rusiji pod Putinom sve više upitan.
Kritičari Kremlja kažu da je prekretnica u Putinovoj vladavini bilo hapšenje Mihaila Hodorkovskog 2003. godine, koji je tada bio izvršni direktor najvećeg proizvođača nafte u Rusiji i najveće privatne kompanije, Jukosa. On je osuđen na zatvorsku kaznu 2005. godine pod optužbom za pronevjeru i utaju poreza, a država je zaplijenila i rasparčala Jukos i prodala njegovu imovinu. Investitori već računaju na veliki geopolitički rizik kada je u pitanju Rusija. Sukobi u Hong Kongu bi mogli izazvati dramatičan odliv inostranih kompanija, novca i građana ne samo iz Hong Konga već i iz kontinentalnog dijela Kine.
Proteste u Hong Kongu izazvao je zakon kojim se omoguća izručenje građana kontinentalnoj Kini, što je bilo izričito zabranjeno 1997. kada je okončana britanska administracija i utrt put za model „jedne države i dva sistema“ koji je pružao veća prava stanovnicima Hong Konga.
Zakon o izručenju je povučen, ali mnogi demonstranti očajnički traže još promjena. Kako sada stvari stoje, analitičari predviđaju da ukoliko ne dođe do korjenite promjene pravca, teritorija Hong Konga će do sredine ovog vijeka potpasti pod zakone kontinentalnog dijela Kine.
Međutim, rastuće nezadovoljstvo u Hong Kongu i Rusiji nije vezano samo za politiku i demokratiju. Iza njega stoji i nedostatak ekonomskih uslova, frustracije zbog velikog jaza između bogatih i siromašnih i cijeli niz problema koji su poznati zapadnim društvima. Disidentski protestni pokret Hong Konga dijelom je nastao iz lokalne verzije protesta „Okupirajmo Vol Strit“ 2011. godine.
Putin i Si obojica imaju 66 godina i borba za njihove nasljednike je već u toku. Pojedine snage, poput demonstranata, očajnički žele otvorenije društvo. Ima i onih koji to ne žele, a u zemljama poput Sudana, Zimbabvea i Egipta nakon pada ostarjelih lidera uslijedila je povećana represija. Dok su Rusija i Kina kod kuće koristile represiju, one su bile agresivne i na spoljašnjem planu. Rusija je upotrijebila silu u Gruziji 2008. i u Ukrajini 2014 - međutim ta djela su dala mješovite rezultate. Ofanziva u Hong Kongu bi mogla otežati ili skoro potpuno onemogućiti cilj Kine da se ujedini sa Tajvanom. Ruska aneksija Krima od Ukrajine je natjerala NATO da pojača odbranu u svojim istočnim državama članicama.
Zapadne institucije se takođe muče kako bi se prilagodile svijetu koji se veoma brzo mijenja, i skoro svi građani su na neki način nezadovoljni svojim liderima. Međutim, građani u zapadnim demokratijama generalno ne moraju da se plaše od hapšenja ili od ofanziva kao što je to slučaj u državama koje Zapad smatra autokratskim.
Otvorenost zapadnih demokratija treba da poveća vjerovatnoću obnove i promjene u društvima bez izazivanja potencijalno katastrofalne krize. Demokratske države štiti otvorenost društva, i ne predstavlja prijetnju. Države koje su manje otvorene više su nepredvidive, a postavlja se pitanje da li je moguće da i one nađu miran put kroz oluju.
Stotine uhapšenih na protestima u Moskvi
Ruska policija uhapsila je juče skoro 700 osoba koje su prisustvovale protestu u Moskvi, uključujući i uglednu aktivistkinju Ljubovu Sobol, nakon što su vlasti upozorile da su demonstracije nazakonite.
Policija je izvela Sobolovu iz taksija i ugurala ju u kombi nekoliko minuta prije početka onoga što su protivnici Kremlja nazvali mirnim protestnim maršom.
Ubrzo nakon početka protesta, reporter Rojtersa je vidio nekoliko stotina ljudi kako se okupljaju kod jedne od protestnih tačaka u centru Moskve. Nekoliko minuta kasnije, pripadnici specijalne policije počeli su da guraju ljude iz te oblasti.
OVD-Info, nezavisna posmatračka grupa je saopštila da je policija uhapsila 685 osoba i da ih je u pojedinim slučajevima tukla dok su ležali na trotoaru.
Policija je navela da je uhapsila 600 osoba, a da ih je u protestu učestvovalo oko 1500, mada fotografije iz Moskve ukazuju da ih je bilo mnogo više.
Jučerašnji protest je bio manji po brojnosti od onog nedjelju dana ranije, ali je naglasio odlučnost protivnika Kremlja - naročito mladih ljudi - da nastave sa pritiskom na strogo kontrolisani ruski politički sistem.
Posmatrači su kazali da je prisustvo policije bilo najveće u posljednjih nekoliko godina. Pristup mobilnom internetu je bio onemogućen, a u pojedinim oblastima kordoni policije su onemogućili okupljanje ljudi.
Vlasti su ponovo hapsile i sprovodile pretrese uoči jučerašnjeg protesta, a otvorene su krivične procedure protiv više osoba zbog navodnog izazivanja masovnih građanskih nereda, krivičnog djela koje je u Rusiji kažnjivo do 15 godina zatvora.
Aktivisti tvrde da im ruski ustav dozvoljava da slobodno protestuju. Međutim, vlasti tvrde da je neophodno da se unaprijed dogovore oko vremena i lokacije demonstracija, što nije učinjeno kada su u pitanju jučerašnji protesti.
Opozicioni aktivisti tvrde da su vlasti uporno odbijale da dozvole proteste u centru Moskve i da im nijesu ostavile izbora već da nastave sa svojim planovima.
Najmanje osam saveznika Sobolove u zatvoru je zbog kršenja strogih zakona o protestima. Vladajuća Ujedinjena Rusija dominira nacionalnim parlamentom a opozicione stranke gotovo da nemaju nikakav pristup medijima.
Ruski istražitelji su juče objavili da su otvorili krivičnu istragu o navodnom pranju milijardu rubalja preko fondacije za borbu protiv korupcije koju je osnovao Navaljni. On i njegovi saradnici tvrde da se fondacija transparentno finansira preko donacija.
Sa preko 60 procenata, Putinova stopa popularnosti je i dalje visoka ukoliko se uporedi sa ostalim svjetskim liderima, ali je znatno manje nego što je bila. Mnogi smatraju da je razlog za to nezadovoljstvo građana zbog pada životnog standarda.
U Hong Kongu bacili zastavu Kine
Demonstranti u Hong Kongu juče su skinuli zastavu Kine sa jarbola i bacili je u poznatu luku Viktorija, a policija je kasnije bacila suzavac na učesnike protesta pošto su neki od njih demolirali policijsku stanicu.
Desetine hiljada ljudi u crnoj odjeći ispunile su danas glavni put u obično prepunoj oblasti Hongkonga s prodavnicama, koje su bile zatvorene zbog očekivanog dugog trajanja demonstracija. Demonstranti su blokirali i tunel i okružili policijske stanice.
Policija je više puta bacala suzavac kako bi potisla grupu demonstranata koji su bacali kamenice na policijsku stanicu i išarali je sprejom. Demonstranti su potom napravili barikade od kišobrana, metalnih barijera, kontejnera i zapaljenih kartona.
Juče je održan i kontraprotest na kojem su hiljade ljudi obučene u bijelo izrazile podršku policiji. Oni su nosili transparente na kojima je pisalo „Dajte šansu miru“.
Bonus video:
