Predsjednik SAD Donald Tramp i lider Sjeverne Koreje Kim Džong Un sastaju se na istorijskom samitu u Singapuru, a agencija AP izdvojila je deset istorijskih momenata u odnosima Sjeverne Koreje i SAD.
Dvije države našle su se na suprotnim stranama Korejskog rata, koji je trajao od 1950. do 1953. godine i u kojem je poginulo više miliona ljudi, uključujući i 36.000 američkih vojnika.
Rat je počeo u junu 1950. godine kada su sjevernokorejski vojnici prešli preko granice sa Južnom Korejom i započeli iznenadan napad. Južnokorejska vojska umalo je protjerana sa poluostrva, zbog svoje nespremnosti, sve dok snage Ujedinjenih nacija predvođene SAD nisu uspjele da odbiju napad sjevernokorejski vojnika, piše agencija.
AP kaže da je Kina intervenisala na strani Sjevera, čime je napredak UN-a zaustavljen.
Borbe su okončane primirjem u julu 1953. godine, ali mirovni sporazum nikad nije potpisan, čime je poluostrvo i dalje u tehničkom stanju rata. Danas je oko 28.500 američkih vojnika stacionirano u Južnoj Koreji, navodi Tanjug.
Januara 1968. godine, mornarica Sjeverne Koreje napala je i preuzela američki špijunski brod "Pueblo" nadomak istočne obale Sjeverne Koreje. Prilikom napada poginuo je jedan američki mornar, a 82 je zarobljeno, piše AP.
Zarobljeni mornari su proveli 11 mjeseci u Sjevernoj Koreji, tokom kojih su, kako navodi agencija, tučeni i ispitivani prije nego što su pušteni na slobodu. Mornari su oslobođeni nakon što je glavni pregovarač SAD potpisao sporazum kojim je potvrđeno da je američki brod nelegalno ušao u teritorijalne vode Sjeverne Koreje. Zaplijenjeni brod "Pueblo" je izložen u Pjongjangu.
Na ljeto 1976. godine dva američka vojnika su ubijena sjekirom u demilitarizovanoj zoni između dvije Koreje, dok su pokušavali da skrešu drvo koje se nalazi na tom području. SAD su odgovorile tako što su poslale bombardere B-52 prema demilitarizovanoj zoni kako bi zastrašili Sjevernu Koreju. Tadašnji lider Sjevera, Kim Il Sung, izrazio je žaljenje zbog ubistava i ovaj slučaj je upisan u istoriju kao jedan od najnotornijih ubistava u demilitarizovanoj zoni, navodi agencija.
Prva prilika za samit Južne i Sjeverne Koreje pojavila se 1994. godine, kada je Sjevernu Koreju posjetio bivši američki predsjednik Džimi Karter u cilju rešavanja razmirica. Karter se u Južnu Koreju vratio nakon pregovora sa Kim Il Sungom i tadašnjem predsjedniku Južne Koreje Kim Jong-samu predložio samit dvije Koreje. Južnokorejski predsjednik prihvatio je ponudu, međutim, do samita nije došlo, jer je Kim umro od srčanog udara u julu 1994. godine.
Prvi samit dviju Koreja održan je 2000. godine, kada je na čelu Sjevera bio Kim Džong Il, a Jug je predstavljao tadašnji predsjednik Kim Dae-jung.
Kasnije te godine, u oktobru, SAD su potpisale ugovor o nuklearnom razoružanju Sjeverne Koreje, čime je, kako navodi AP, okončana višemjesečna briga da će Sjeverna Koreja povlačenjem iz Sporazuma o neširenju nuklarnog oružja pretvoriti svoje nuklearno gorivo u bombe. Paktom, koji je nazvan "Sporazumni okvir", Sjeverna Koreja je prihvatila da prestane sa nuklearnim razvojem i da u jednom trenutku razmontira sva svoja nuklearna postrojenja. Pakt je, međutim, propao 2002. godine kada su američki zvaničnici optužili Sjevernu Koreju da u tajnosti vodi program u kojem koristi obogaćeni uranijum.
Oktobra 2000. godine, "desna ruka" Kim Džong Ila i vicemaršal Sjeverne Koreje Čo Mjong Rok doputovao je u SAD, čime je postao najviši zvaničnik koji je posjetio SAD još od vremena Korejskog rata. Čo se tada sastao sa tadašnjim predsjednikom Bilom Klintonom i uručio mu Kimovo lično pismo. Čo je posjetio SAD, jer su dvije zemlje tražile olakšanje međusobnih odnosa, nakon eskalacije neprijateljstava u naposljetku prvog samita dvije Koreje, navodi AP.
Nekoliko nedjelja nakon posjete, američka državna sekretarka Madlen Olbrajt posjetila je Pjongjang u pokušaju da organizuje posjetu Klintona.
Sastala se sa Kim Džong Ilom i zajedno su gledali spektakl "Arirang". Mirno raspoloženje između SAD i Sjeverne Koreje raspalo se nakon što je Džord Buš mlađi došao na mesto predsjednika 2001. godine i postavio čvrstu politiku prema Sjevernoj Koreji. Klinton je, na kraju, kao izaslanik posjetio Sjevernu Koreju 2009. godine kako bi osigurao slobodu dvojice američkih novinara zarobljenih u toj zemlji, navodi AP.
SAD i Sjeverna Koreja ponovo su se našle u pregovorima 2003. godine u okviru pregovora Šest nacija, među kojima su bile i Kina, Južna Koreja, Rusija i Japan. Tokom pregovora, koji su sa prekidima trajali do 2008. godine, Sjeverna Koreja je obustavila svoj nuklearni program i ukinula pojedine ključne elemente u svom glavnom poligonu za testiranje nuklearnog naoružanja. Zauzvrat, dobili su, kako navodi AP, bezbjednost, ekonomske i energentske povlastice.
Ovi pregovori takođe su propali, jer nije postignut dogovor oko načina da se proveri da je Sjeverna Koreja zaista započela sa nuklearnim razoružavanjem. Tokom 2009. godine, Sjeverna Koreja se povlači iz pregovora.
Krajem 2011. godine, preminuo je Kim Džong Il, a nasljeđuje ga njegov sin Kim Džong Un koji je odmah počeo sa, kako navodi AP, neuobičajeno velikim brojem oružanih testova. Kim je tada rekao da mu je cilj da napravi nuklearne rakete koje imaju sposobnost da pogode kopno SAD.
Prošle godine, svijet je posvedočio velikom zaoštravanju odnosa SAD i Sjeverne Koreje, a Tramp i Kim su vrijeđali jedan drugoga i neprestano iznosili prijetnje napadom.
AP navodi da je Kim ove godne promijenio svoju taktiku. Poslao je delegaciju Sjeverne Koreje na Zimske olimpijske igre u Južnoj Koreji, a sastao se i sa južnokorejskim predsjednikom Mun Džae Inom u demilitarizovanoj zoni. Lider Sjeverne Koreje tada je rekao da je spreman da se odrekne svog nuklearnog programa, ukoliko dobije bezbjednosne garancije od Amerike.
Tramp je na kraju pristao da se sastane sa Kimom, a nedavno je i jedan od najviših sjevernokorejskih zvaničnik Kim Jong Čol putovao u SAD, noseći pismo od Kima Trampu.
Bonus video:
