Većina demonstranata napustila je večeras aerodrom u Hongkongu drugog dana protesta što je izazvalo otkazivanje brojnih letova i druge pometnje na aerodromu.
Policija je tokom večeri kratko intervenisala nakon čega se situacija smirila.
Policajci su koristili biber sprej u pokušaju da rastjeraju demonstrane koji su blokirali ulaz na terminal kolicima za prtljag.
Nekoliko ljudi policija je odvela u policijski kombi na aerodromu.
Demonstranti su, sa druge strane, uhvatili dvije osobe zbog sumnje da su prikriveni agenti, prenosi AP.
Tokom dana letovi su na kratko obavljani da bi potom svi preostali bili otkazani, a liderka Hongkonga Keri Lam je upozorila da su demonstranti skrenuli situaciju "na stazu bez povratka".
Uprava aerodroma je saopštila da je funkcionisanje aerodroma ozbiljno poremećeno.
Demonstranti u Hongkongu i danas su izazvali velike probleme u vazdušnom saobraćaju, pošto su drugi dan zaredom zauzeli terminale međunarodnog aerodroma u tom gradu i primorali vlasti da otkažu sve preostale letove.
Demonstranti, između ostalog, traže demokratske reforme i nezavisnu istragu, kako tvrde, policijske brutalnosti prema učesnicima protesta u toj autonomnoj kineskoj teritoriji.
Protesti su počeli u junu, zbog u međuvremenu suspendovanog predloga zakona o ekstradiciji koji predviđa izručenje osumnjičenih Pekingu.
Protivnici tog zakona navode da on predstavlja pretnju slobodama Hongkonga, garantovanim u narednih 50 godina od 1997. kada je Velika Britanija predala tu teritoriji Kini.
Tramp se nada da niko neće stradati
Američki predsjednik Donald Tramp ocijenio je danas da je situacija u Hongkongu "teška" izražavajući nadu da će se kriza riješiti mirnim putem i da "niko neće stradati".
"Nadam da će se to riješiti mirnim putem i da niko ne bude povrijeđen ni ubijen. Situacija u Hongkongu je teška, veoma teška. Vidjećemo šta će se dogoditi", izjavio je Tramp novinarima.
Zašto građani Hongkonga protestuju?
Blokada aerodroma i protesti koji traju od juna organizovani su zbog toga što mnogi stanovnici Hongkonga vide sve veću eroziju sloboda koje su im obećane 1997, kada je Kina pod vođstvom Komunističke partije preuzela tu teritoriju, koja je nekada bila britanska kolonija, piše AP, prenosi Tanjug.
Te sumnje podstiču proteste, koji su izgrađeni na prethodnom opozicionom pokretu, koji je paralisao veći dio grada tokom sedam nedjelja 2014. godine.
Taj pokret je na kraju izblijedio, a njegovi čelnici su u zatvoru zbog optužbi za uznemiravanje javnosti.
Centralna vlada u Pekingu okarakterisala je trenutni protestni pokret kao nešto što se približava "terorizmu" i predstavlja "egzistencijalnu prijetnju" lokalnom stanovništvu.
Terminologija kojom se služi kineska vlada, ocjenjuje AP, povećava izglede za veće nasilje i moguću obustavu zakonskih prava za pritvorene.
U međuvremenu, kineska policija počela je vježbe nedaleko od granice u gradu Šendženu što neki vide kao prijetnju povećanja sile protiv uglavnom mladih demonstranata koji su se okupljali tokom posljednjih 10 nedjelja.
Policija je uhapsila više od 700 demonstranata od početka juna i saopštila da se uvukla u redove demonstranata, što je dovelo do zabrinutosti da policajci podstiču nasilje, navodi AP.
Na desetine ljudi je povrijeđeno tokom sukoba u nedjelju.
Policija je saopštila da istražuje incident.
Ruper Kolvij, portparol visoke komesarke UN za ljudska prava Mišel Bašele, rekao je da je njena kancelarija pregledala dokaze da policija upotrebljava "manje smrtonosno oružje na načine koji su zabranjeni međunarodnim normama i standardima".
To uključuje upotrebu suzavca u masu ljudi, u zatvorenim prostorima i direktno na demonstranate, "što stvara značajan rizik od smrti ili ozbiljnih povreda“, rekao je Kolvij.
Liderka Hongkonga Keri Lam izjavila je da su nestabilnost, haos i nasilje doveli grad na "put bez povratka".
Demonstranti ne pokazuju znake da će odustati od svoje kampanje da bi prisilili administraciju Keri Lam da odgovori na njihove zahtjeve, uključujući da ona podnese ostavku i u potpunosti ukine predloženi zakon prema kojem bi neki osumnjičeni mogli da budu poslati u kontinentalnu Kinu, gdje kriticari kažu, da bi mogli biti suočeni sa mučenjem i nepravičnim ili političkim suđenjima, ističe AP.
Hongkong je bio britanska kolonija više od 150 godina, jedan njegov dio, hongkongško ostrvo, pripojen je Velikoj Britaniji poslije rata iz 1842. godine, piše BBC.
Kasnije, Kina je iznajmila ostatak Hongkonga – Nove teritorije – Britancima na 99 godina.
Postao je prometna trgovacka luka, a njegova privreda procvjetala je 50-tih, kada je postao fabričko čvorište.
Ranih 80-tih, kako je polako isticao rok za 99-ogodišnji najam, Velika Britanija i Kina započele su pregovore o budućnosti Hongkonga, komunistička vlada u Kini smatrala je da čitav Hongkong treba vratiti.
Dvije strane postigle su sporazum 1984. godine prema kom će se Hongkong vratiti Kini 1997. godine, pod načelom "jedna zemlja, dva sistema".
To je značilo da će, iako će postati dio jedinstvene zemlje sa Kinom, Hongkong u narednih 50 godina uživati "visoki stepen autonomije, sem u spoljnim poslovima i odbrani".
Kao posljedica toga, Hongkong ima vlastiti pravni sistem i granice, a prava, uključujući slobodu okupljanja i slobodu govora, ostaju zaštićena, navodi BBC.
Lidera Hongkonga, izvršnog rukovodioca, trenutno bira odbor od 1.200 članova – uglavnom pro-pekinško tijelo.
Glasači iz Hongkonga ne biraju direktno svih 70 članova u zakonodavno tijelo teritorije, Zakonodavni savjet.
Većinu mjesta koja se ne biraju direktno zauzimaju pro-pekinški poslanici.
Neki izabrani članovi su čak bili smijenjeni nakon što je Peking donio kontroverznu sudsku odluku koja ih je prakticno diskvalifikovala.
Mini-ustav Hongkonga po imenu Osnovni zakon tvrdi da bi na kraju i lider i Ustavni savjet trebalo da budu izabrani na demokratskiji način, ali ne postoji konsenzus oko toga kako to treba da izgleda.
Kineska vlada je 2014. godine saopštila da će omogućiti glasačima da izaberu vlastite lidere za spiska koji odobrava pro-pekinški odbor, ali su kritičari to prozvali "lažnom demokratijom" i nije izglasano u hongkongški zakon.
Za 28 godina, 2047. godine, ističe Osnovni zakon, a nije najjasnije šta će se desiti sa autonomijom Hongkonga nakon toga, piše BBC.
Galerija
Bonus video:
