Epidemija koronavirusa mogla bi usmrtiti 100 do 200 hiljada Amerikanaca, kazao je juče vodeći američki ekspert za infektivne bolesti dok su žarišta u staračkim domovima i sve duža lista pogođenih gradova naglasili osjećaj užasa širom Sjedinjenih Država.
Doktor Entoni Fauči, direktor Nacionalnog isntituta za alergije i infektivne bolesti, dao je sumornu procjenu o broju žrtava u intervjuu za CNCC, dodajući da bi milioni Amerikanaca mogli biti zaraženi.
Juče do podneva u SAD je prijavljena 125.000 zaraženih i 2 200 mrtvih, objavio je Univerzitet “Džon Hopkins”, mada se smatra da je pravi broj slučajeva znatno veći usljed nestašice opreme za testiranje i činjenice da postoje pacijenti sa blagim ili neprimjetnim simptomima.
U pokazatelju da se pandemiji novog koronavirusa ne nazire kraj širom svijeta broj zaraženih juče se popeo na 700.000 zaraženih, a preko 32.000 ljudi je umrlo. Više od 145.000 ljudi se oporavilo.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, broj zaraženih na dnevnom nivou premašuje 70.000, znatno više nego prošle nedjelje kada je iznosio 50.000 i šest puta više u odnosu na prije dvije nedjelje.
Njujork, gdje je juče zabilježeno preko 1000 mrtvih, za 200 više nego u subotu, ostaje epicentar epidemije u SAD, ali je porast zaraženih zabilježen širom zemlje.
Širenje virusa je praktično nezaustavljivo u staračkim domovima i drugim ustanovama gdje su smještene starije i ranjive osobe.
Mada je u Sjedinjenim Državama zabilježen najveći broj zaraženih, pet drugih zemalja imaju veći broj smrtnih slučajeva: Italija, Španija, Kina, Iran i Francuska.
U Španiji i Italiji zabilježeno je više od polovine od ukupnog broja smrtnih slučajeva u svijetu.
U Italiji je juče preminulo preko 750 osoba, usljed čega je broj žrtava u toj zemlji porastao na 10.800. Međutim, broj novih slučajeva je ponovo pokazao znake opadanja, a zvaničnici izražavaju oprezan optimizam u vezi sa tim da zatvaranje industrijskog zapada zemlje daje rezultate.
Italijanska služba za civilnu zaštitu objavila da je za 24 sata zabilježeno 5.200 novih slučajeva, što je najmanje u posljednjih četiri dana. U toj zemlji je juče bilo 98.000 zaraženih.
Španija je juče pooštrila mjere ograničenja kretanja i uvela nove zabrane dok je broj smrtnih slučajeva porastao na 840, dok je preko 6.500 ljudi zaraženo.
Načelnik sektora za vanredne medicinske situacije u Španiji, Fernando Simon, kazao je da je stopa zaraženih juče iznosila 9 odsto, duplo niže od 18 procenata koliko je iznosila tri dana ranije.
Međutim, on je kazao da raste broj ljudi na odjeljenjima intenzivne njege i da su bolnice pred kolapsom u nekoliko regiona.
„Zbog toga je veoma važno da poštujemo mjere ograničenja“, kazao je on.
Društvenim mrežama kruže video i audio–snimci uplakanih ljekara iz Madrida koji tvrde da su prinuđeni da daju umirujuća sredstva starijim pacijentima i drže ih za ruku dok ne umru, kako bi oslobodili krevete i opremu za mlađe pacijente.
U Holandiji, prema pisanju lista „Volkskrant“, ljekari opšte prakse pozivaju starije i hronične pacijente kako bi provjerili da li su voljni da ostanu kod kuće ukoliko se zaraze i rizikuju da umru, kako bi njihov bolnički krevet mogao pripasti nekome sa boljim šansama da preživi.
U Britaniji, gdje je juče preminuo hirurg kao prva žrtva kovida-19 među medicinskim osobljem, premijer Boris Džonson, koji je i sam zaražen, upozorio je: „Stvari će se pogoršati, prije nego što krene na bolje“. U Britaniji su na snazi mjere kakve nijesu zabilježene od Drugog svjetskog rata.
Papa Franjo je pozvao na prekid vatre u svim ratnim zonama širom svijeta „kako bi se zajedno fokusirali na istinsku borbu za naše živote“. On je, takođe, pozvao vlasti da se naročito pobrinu za one u staračkim domovima, kasarnama i zatvorima.
Predsjednik Donald Tramp nije sproveo prijetnju da će Njujork i susjedne države staviti u karantin usljed kritika i pitanja o zakonitosti tog postupka. Međutim, američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti pozvao je sve stanovnike Njujorka da ne putuju u narednih 14 dana.
Mada je to šokiralo Amerikance, taj potez nije ni blizu ograničenjima uvedenim u Evropi ili drugim mjestima. Parižani plaćaju novčane kazne ukoliko pokušaju da napuste grad, u Južnoj Africi je nemoguće kupiti piće, a Srbi su ljuti zbog zabrane šetanja kućnih ljubimaca. U Italiji, sahrane se odvijaju u prisustvu samo jednog člana porodice.
Češki premijer Andrej Babiš preporučio je Trampu da naredi obavezno nošenje maski na javnim mjestima kako bi usporio širenje epidemije. Češka Republika je među državama gdje građani moraju da nose maske na svim javnim mjestima. Babiš je juče na Tviteru pozvao Trampa da „pokuša da suzbije virus na češki način“ i kazao da maske od platna smanjuju širenje virusa za 80 odsto. U Češkoj je zabilježeno 2.716 zaraženih i 13 smrtnih slučajeva od kovida-19.
Evropa solidarna u liječenju, ali ne i u podjeli finansijskog tereta
Španski premijer Pedro Sančez pozvao je na jači odgovor i pomoć Evropske unije u borbi protiv epidemije i njenih ekonomskih posljedica.
„Ovo je najteži trenutak za EU od njenog osnivanja i ona mora da bude spremna da se suoči sa ovim izazovom“, kazao je on. Sančez je upozorio da će nedostatak solidarnosti da se podijeli ogromni finansijski teret zdravstvene krize i ekonomski pad dovesti u opasnost budućnost bloka. „Evropa mora pružiti jedinstveni socijalni i ekonomski odgovor. Moramo imati dokaze da Evropa sluša i da Evropa djeluje“, kazao je.
Evropljani jesu iskazali solidarnost: Njemačka i Švajcarska liječe bolesne iz Italije i Francuske. Njemačka i Francuska su poslale maske i zaštitna odijela u Italiju. EU je obećala milijarde eura pomoći i ukinula pravila Pakta za stabilnost o deficitu, jedno od svojih najsvetijih pravila. Međutim, pojedine države se opiru podjeli finansijskog tereta kroz takozvane „korona obveznice“ na što pozivaju Španija, Italija, Francuska i još šest članica bloka. Najglasniji protivnik izdavanju korona obveznica je Njemačka, gdje je ministar finansija pokrajine Hese Tomas Šafer izvršio samoubistvo zbog, kako prenose lokalni mediji, straha od ekonomskih posljedica epidemije.
Osim Njemačke, koja poziva na oprez i zalaže se za aktivaranje postojećih mehanizama uvedenih nakon finansijske krize, Holandija i Finska su takođe rezervisane prema upućivanju nove vrste pomoći koja bi ostavile dugoročne posljedice za kolektivne finansije Evrope.
Pojedine države žele da sačuvaju novac u slučaju da se kriza pogorša i strahuju od sistema u kojem štedljivi sjevernjaci vječno pomažu zaduženim južnjacima.
Bonus video:
